Najviši vojni dužnosnik NATO-a Rob Bauer rekao je da politički lideri na Balkanu treba da budu odgovorni za svoje zemlje i da je na njima da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim.
– Nije dovoljno da se “zavalite” i čekate da NATO i EU urade nešto za vas – rekao je Bauer za “Pobjeda.me”.
Admiral Bauer je izjavio kako je rat sa Rusijom realna mogućnost.
– Vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti spremni – istaknuo je Bauer.
“Moramo biti spremni za rat sa Rusijom”
Nedavno je imao dramatično upozorenje kada je rekao da moramo biti spremni za rat sa Rusijom.
– Prošlog tjedna sam rekao ono što govorim zadnjih godinu i po. Fascinantna stvar je da je to tek sad odjeknulo, a nisam nužno rekao ništa novo, već sam samo ponovio svoje stavove, a iz nekog razloga tek sada je to dobilo na značaju.
Mislim da to ima veze s tim što i mnogi drugi ljudi počinju da govore o ovome – njemački ministar obrane, švedski načelnik odbrane, francuski predsjednik…
Dakle, sada se javlja neka vrsta „kritične mase“ u smislu da postoji sve više ljudi, koji o tome govori i onda je logika da treba da se izvještava o tome. Razlog je, naravno, rusko ponašanje, u posljednjih recimo 16, 17 godina, od kada su izvršili invaziju na djelove Gruzije, od prisvajanja Krima 2014. godine i ovo njihovo ponašanje je razlog za zabrinutost.
Mi u NATO smo, u prosincu 2021. godine, dobili sporazum ugovora, gdje su nam Rusi priopćili da žele da se vrate na granice iz 1997. godine, što uključuje teritorije mnogih zemalja koje su u međuvremenu postale NATO članice – kazao je on.
Upitan je li to bio alarm za čelnike u Alijansi, on je odgovorio:
– Nije alarm, ali jeste zabrinjavajuće. I to nam je na neki način potvrdilo da su se stvari, koje smo radili još od kad se dogodilo prisvajanje Krima, u biti, dogodile, gdje smo nekako shvatili da je ovo rusko ponašanje sve više i više zabrinjavajuće, da moramo nešto da uradimo sa svoje strane, jer smo u velikoj mjeri bili fokusirani na operacije reagiranja na krize, operacije daleko od naše teritorije u Iraku, u Afganistanu.
Tada smo rekli, u redu, ali moramo da se vratimo na jedan od drugih zadataka koje imamo, a to je kolektivna obrana. Tako smo ponovo napisali vojnu strategiju NATO-a. Ispravili smo strategiju odvraćanja i obrane. Došli smo do onoga što danas čujete DEA – odvraćanje i obrana euroatlantskog prostora.
U biti, što treba da uradite? Da odvratite i da se obranite od dvije prijetnje sa kojima se NATO suočava, a to su Rusija i terorističke grupe.
O tome razmišljamo i radimo na tome posljednjih, već ozbiljan niz godina. A kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, to je bila dodatna potvrda trenda koji smo vidjeli.
I u biti mi vjerujemo, a to sam i rekao, da ovaj rat nema veze sa Ukrajinom, samom po sebi, radi se o nečemu drugom. Rusi govore da smo mi ili Ukrajina prijetnja za njih. Da je to zaista tako, onda bi potpuno drugačije odgovorili na pristupanje Finske. Nisu. U osnovi nisu ništa uradili.
Mi im nismo prijetnja i oni to znaju. Opasni smo, u smislu, ako nas napadnu izgubit će, ali mi smo obrambeni savez. Ovaj rat u Ukrajini je o nečemu drugom. To je strah od demokracije, pokušaj da se Ukrajina odvrati od euroatlantskih integracija, a 44 milijuna Ukrajinaca to žele da postignu.
Dakle, to je vjerovatno najvažniji razlog zašto su to željeli da zaustave. Mislili su da će to biti trodnevni rat. Sada je 699. dan rata. Dakle, postoji svi razlozi da se bolje pripremimo za napad iz Rusije.
Potvrda ruskih namjera
I nisam to rekao prošlog tjedna, a ne govorim ni danas da očekujemo da nas Rusija sjutra napadne. Ali svi planovi koje smo napravili, regionalni planovi, to je jedno. Zatim, drugo, treba da znamo koja je vrsta sposobnosti koja nam je potrebna – adaptacija strukture zapovjedanja i upravljanja. Koliko ljudi nam treba, novi model sile. Sve te stvari zajedno se rade i priprema se sav taj posao da bismo bili spremniji.
Jer vrijeme više nije na našoj strani. Ako ste napadnuti, nemate vremena. Morate biti spremni. I zato nam treba više vojnika u većoj pripravnosti. Treba nam više sposobnosti. Treba nam još zaliha. Treba nam više logistike. Treba nam više i boljih vježbi za planove koje smo napravili. Zato sam to rekao. A drugi razlog zašto sam to rekao je – jer sve ovo nije samo stvar vojske. Mnogi ljudi misle da imamo grupu profesionalaca koji rješavaju naše sigurnosne probleme.
Ali ako je u pitanju kolektivna obrana i rat dođe do nas, onda neće samo vojska voditi taj rat. Jer naša društva će morati da budu spremnija.
I vidite to i u Ukrajini, to je ono sa čim se suočava čitavo društvo. I zato sam o tome govorio u medijima i nakon sastanka – da moramo da budemo sigurni da naši ljudi razumiju što se događa i da imamo dovoljno ljudi spremnih za vojsku, ako sukob dođe do nas.
Dakle, to je kombinacija spremnosti protiv ruske prijetnje. A ako se to dogodi, onda cijelo društvo treba da bude spremnije, a ne samo vojska.
Onim što se dogodilo u Ukrajini dobili su potvrdu ruskih namjera. Na pitanje da li je postojao lakši način od rata da se to potvrdi, odgovorio je:
– Čuo sam ovo ranije da ljudi kažu: da, odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu. Ali savez nije… Primarna uloga saveza je da brani sam sebe. Dakle, odvraćanje nije napad Rusije na ostatak svijeta.
Rusija nije napala NATO. Dakle, odvraćanje funkcionira. Na nesreću Ukrajine, to, naravno, nije utjeha za njih. I zato, mislim da nije točno reći da odvraćanje nije uspjelo jer su Rusi napali Ukrajinu.
Upitan je tko mu je spočitao da odvraćanje nije uspjelo.
– Pročitao sam to u medijima više puta. Posebno na početku rata. Neki ljudi krive NATO zbog činjenice da su Rusi napali Ukrajinu, tvrdeći da smo mi krivi za to, sa čime se takođe ne slažem, zato što je Ukrajina suverena država sa utvrđenim, međunarodno priznatim granicama.
I stoga, Rusi nemaju pravo da napadaju takvu zemlju, bez obzira na razloge. I da, postoje razlike u mišljenjima između Rusije i NATO-a, ali za ovo nema opravdanja. Nikakvog – rekao je Bauer.
Pitali su ga je li hrabar da prognozira kada će se rat u Ukrajini završiti.
– Ovo su me pitali više puta. Veoma je teško reći, tako da ne mogu reći. Nije da znam i neću reći. Ne znam.
Rusija nije ostvarila niti jedan od svojih strateških ciljeva, tako da će se rat nastaviti. Ako nastave, Ukrajina mora nastaviti, jer ako prestanu, izgubili su svoju zemlju. Ako Rusija danas stane i ode, rat je završen i možemo da počnemo da obnavljamo Ukrajinu. Ali ako Ukrajina danas stane, izgubili su svoju zemlju.
Za Ukrajinu nema izbora, za Ruse ima izbora. To je jedna stvar.
Drugo, ako Rusija nastavi sa ratom – Ukrajina mora nastaviti. Sve i da Rusija pristane na prestanak rata, sliči li vam to na situaciju da se neće vratiti anektirane oblasti. Je li to prihvatljivo za Ukrajinu? O tome odlučuju narodi koji su u ratu. A u Ukrajini narod kaže svom predsjedniku svakog tjedna, svakog mjeseca – nastavi rat.
Dakle, ima toliko čimbenika da ne mogu da kažem kada će se rat završiti.
Za sada oni nastavljaju rat i stoga ćemo mi, a to nije samo NATO, već 50 nacija koje podržavaju Ukrajinu, morati da nastavimo da podržavamo Ukrajinu koliko god bude potrebno – istaknuo je on.