Je li Hrvatska izgubila bitku za povećanje nataliteta ‘U mreži Prvog’ na HRT-u na ova pitanja odgovarali su demografkinja Sanja Klempić Bogadi, državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić i Marko Jurčić iz HUP-a. 

Sanja Klempić Bogadi demantirala je navode da smo zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu te da smo prestigli i Japan.

– Japanci su i dalje u prosjeku najstariji narod na svijetu. Prema ‘medijalnoj’ starosti Japan je blizu 49 godina, a Hrvatska je prema Eurostatu premašila 45 godina i u vrhu smo Europe. A u Europi su od nas stariji Njemačka, Italija i još neke druge zemlje. Međutim, to je jedan od najvažnijih izazova za Hrvatsku, kazala je.

Povećava se udio starijih od 80 godina

Naglasila je da starijim osobama treba pristupiti heterogeno, jer je starenje jedno od najvećih dosega civilizacije. Međutim, izazov je za zdravstveni i mirovinski sustav. U kontigentu starih, bitni su nam oni stariji od 80, jer su oni ‘među starijima’ – značajna grupa koja se povećava. U tom smislu treba ozbiljno poraditi na skrbi tih ljudi, naglasila je. 

Željka Josić podsjetila je da je u javno savjetovanje puštena Strategija demografske revitalizacije, te podsjetila da je Vlada radila i radi na poticajnom okruženju za mlade obitelji, ali i na cjelogodišnjem obrazovanju i pomoći za starije građane. Važan cilj Strategije je i mobilnost stanovništva i kvalitetna zdravstvena zaštita, kazala je. 

– Što se tiče mobilnosti, usmjerili smo se na naše iseljenike, na generacije koje već imaju svoje potomstvo – ali isto tako i na radnu migraciju koja je sve aktivnija u RH, dodala je.

Sve teži dolazak kvalificirane strane radne snage

Prema projekcijama HUP-a u Hrvatskoj će za sedam godina živjeti između 400.000 i 500.000 stranih radnika. Jesu li poslodavci krivi za određene demografske trendove zbog malih plaća, velikog broja ugovora odgovorio je Marko Jurčić.

– Trenutno je u Hrvatskoj 150.00 stranih radnika u Hrvatskoj, a do iduće godine bi ih moglo biti 200.000. To se ne može zaustaviti, niti se može. To je povezano s gospodarstvima u razvoju. S tim se bore i druga eurposka gostovanja naročito u sektorima građevine i turizma, kazao je.

Međutim, najveći je problem gubitak domaće radne snage te sve teži dolazak visoko kvalificirane strane radne snage – to predstavlja rast i razvoj. I takvi ljudi nedostaju u svim sektorima u svim zemljama.   
‘Najbolja demografska mjera je politika kvalitetnog radnog mjesta’ 

Na pitanje jesu li lošim demografskim podacima pridonijeli i poslodavci ‘ugovorima na određeno’, niskim plaćama i radnom nesigurnošću za mlade ljude koji planiraju imati djecu Jurčić je odgovorio da “tvrtke pokazuju snažan rast plaća, ali da zbog poreznog klina i parafiskalnih nameta – nisu konkurentne u odnosu na države EU-a.

– Najbolja mjera demografske politike je politika kvalitetnog radnog mjesta. Omogućimo tvrtkama da rade slobodno i konkurentno da mogu zadržati ljude, naglasio je. 

Je li Hrvatska izgubila bitku za povećanje nataliteta ‘U mreži Prvog’ na HRT-u na ova pitanja odgovarali su demografkinja Sanja Klempić Bogadi, državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić i Marko Jurčić iz HUP-a. 

Sanja Klempić Bogadi demantirala je navode da smo zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu te da smo prestigli i Japan.

– Japanci su i dalje u prosjeku najstariji narod na svijetu. Prema ‘medijalnoj’ starosti Japan je blizu 49 godina, a Hrvatska je prema Eurostatu premašila 45 godina i u vrhu smo Europe. A u Europi su od nas stariji Njemačka, Italija i još neke druge zemlje. Međutim, to je jedan od najvažnijih izazova za Hrvatsku, kazala je.

Povećava se udio starijih od 80 godina

Naglasila je da starijim osobama treba pristupiti heterogeno, jer je starenje jedno od najvećih dosega civilizacije. Međutim, izazov je za zdravstveni i mirovinski sustav. U kontigentu starih, bitni su nam oni stariji od 80, jer su oni ‘među starijima’ – značajna grupa koja se povećava. U tom smislu treba ozbiljno poraditi na skrbi tih ljudi, naglasila je. 

Željka Josić podsjetila je da je u javno savjetovanje puštena Strategija demografske revitalizacije, te podsjetila da je Vlada radila i radi na poticajnom okruženju za mlade obitelji, ali i na cjelogodišnjem obrazovanju i pomoći za starije građane. Važan cilj Strategije je i mobilnost stanovništva i kvalitetna zdravstvena zaštita, kazala je. 

– Što se tiče mobilnosti, usmjerili smo se na naše iseljenike, na generacije koje već imaju svoje potomstvo – ali isto tako i na radnu migraciju koja je sve aktivnija u RH, dodala je.

Sve teži dolazak kvalificirane strane radne snage

Prema projekcijama HUP-a u Hrvatskoj će za sedam godina živjeti između 400.000 i 500.000 stranih radnika. Jesu li poslodavci krivi za određene demografske trendove zbog malih plaća, velikog broja ugovora odgovorio je Marko Jurčić.

– Trenutno je u Hrvatskoj 150.00 stranih radnika u Hrvatskoj, a do iduće godine bi ih moglo biti 200.000. To se ne može zaustaviti, niti se može. To je povezano s gospodarstvima u razvoju. S tim se bore i druga eurposka gostovanja naročito u sektorima građevine i turizma, kazao je.

Međutim, najveći je problem gubitak domaće radne snage te sve teži dolazak visoko kvalificirane strane radne snage – to predstavlja rast i razvoj. I takvi ljudi nedostaju u svim sektorima u svim zemljama.   
‘Najbolja demografska mjera je politika kvalitetnog radnog mjesta’ 

Na pitanje jesu li lošim demografskim podacima pridonijeli i poslodavci ‘ugovorima na određeno’, niskim plaćama i radnom nesigurnošću za mlade ljude koji planiraju imati djecu Jurčić je odgovorio da “tvrtke pokazuju snažan rast plaća, ali da zbog poreznog klina i parafiskalnih nameta – nisu konkurentne u odnosu na države EU-a.

– Najbolja mjera demografske politike je politika kvalitetnog radnog mjesta. Omogućimo tvrtkama da rade slobodno i konkurentno da mogu zadržati ljude, naglasio je.