Hercegovina je po broju sunčanih dana odličan teren za korištenje izvora, sunca, vjetra, vode za proizvodnju energije , zbog čega je interesantna domaćim i stranim investitorima.

Samo u ovoj godini na mrežu je priključeno 80 elektrana, a još 116 čeka puštanje u rad. 

Od početka priče o dobrobiti korštenja sunčeve energije za dobijanje električne, i tek ponekog postrojenja solarnih panela, Hercegovina je, za nekoliko godina, stigla do brojke od 237 malih solarnih elektrana, ukupne instalirane snage oko 40 megavata. Na mreži će biti i veliki proizvođači, koji su od resornog ministarstva dobili koncesiju na deset ili više godina.

– Sigurno mžemo govoriti o ekspanziji, rekao je tajnik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Aleksandar Јegdić.

Investitori su domaći gospodarstvenici ili fizička lica, kao i strane tvrtke, koje u korištenju sunčeve energije vide isplativu i sigurnu investiciju, koja brzo vraća uloženi novac. Neke računice kažu da se uloženo vrati za pet do sedam godina, a da preostalih deset do petnaest, koliko je životni vijek panela, ide u profit.

– Počela se montirati u travnju. Završena je početkom kolovoza i puštena u probni rad. Vidjeti ćemo vremenom kolika je isplativost, istaknuo je Ranko Medan iz tvrtke Tatjana Energy Ljubinje.

Osim Ljubinja, po broju novih postrojenja prednjače Nevesinje i Bileća. Kad poteknu planirani “zeleni” kilovati u Bileći se nadaju dvomilijunskim prilivima u proračun a slične benefite očekuju i u Nevesinju.
Postavljaju se pitanja maksimalne kvote zelenih kilovata i je li kapacitet postojeće distributivne mreže dovoljan za svu količinu nove energije. Elektro Hercegovina, sa postojećom infrastrukturom blizu je “crvene linije”. Imaju obavezu priključenja novih proizvođača, a solarne elektrane nakon toga nemaju obavezu plaćanja mrežarine.

– Prvi smo počeli obraživati zahtjeve i priključujemo na mrežu. U međuvremenu mreža je popunjena što se tiče kapciteta, od strane prozvođača iz solarnih panela. Tehnički smo ispoštovali sve i primili onoliko koliko može mreža podnijeti da ne bi izazvali probleme potrošačima, rekao je direktor Elektro Hercegovine Ognjen Kuljić.

Po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije Vlada bi trebala da donese Program o korišćenju obnovljivih izvora enegije kao i maksimalne količine električne energije koje ostvaruju pravo na podsticaj. Zeleni kilovati, kao poželjna energija, podliježu sistemu podsticanja iz naknada, koje plaćaju svi potrošači.

Hercegovina je po broju sunčanih dana odličan teren za korištenje izvora, sunca, vjetra, vode za proizvodnju energije , zbog čega je interesantna domaćim i stranim investitorima.

Samo u ovoj godini na mrežu je priključeno 80 elektrana, a još 116 čeka puštanje u rad. 

Od početka priče o dobrobiti korštenja sunčeve energije za dobijanje električne, i tek ponekog postrojenja solarnih panela, Hercegovina je, za nekoliko godina, stigla do brojke od 237 malih solarnih elektrana, ukupne instalirane snage oko 40 megavata. Na mreži će biti i veliki proizvođači, koji su od resornog ministarstva dobili koncesiju na deset ili više godina.

– Sigurno mžemo govoriti o ekspanziji, rekao je tajnik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Aleksandar Јegdić.

Investitori su domaći gospodarstvenici ili fizička lica, kao i strane tvrtke, koje u korištenju sunčeve energije vide isplativu i sigurnu investiciju, koja brzo vraća uloženi novac. Neke računice kažu da se uloženo vrati za pet do sedam godina, a da preostalih deset do petnaest, koliko je životni vijek panela, ide u profit.

– Počela se montirati u travnju. Završena je početkom kolovoza i puštena u probni rad. Vidjeti ćemo vremenom kolika je isplativost, istaknuo je Ranko Medan iz tvrtke Tatjana Energy Ljubinje.

Osim Ljubinja, po broju novih postrojenja prednjače Nevesinje i Bileća. Kad poteknu planirani “zeleni” kilovati u Bileći se nadaju dvomilijunskim prilivima u proračun a slične benefite očekuju i u Nevesinju.
Postavljaju se pitanja maksimalne kvote zelenih kilovata i je li kapacitet postojeće distributivne mreže dovoljan za svu količinu nove energije. Elektro Hercegovina, sa postojećom infrastrukturom blizu je “crvene linije”. Imaju obavezu priključenja novih proizvođača, a solarne elektrane nakon toga nemaju obavezu plaćanja mrežarine.

– Prvi smo počeli obraživati zahtjeve i priključujemo na mrežu. U međuvremenu mreža je popunjena što se tiče kapciteta, od strane prozvođača iz solarnih panela. Tehnički smo ispoštovali sve i primili onoliko koliko može mreža podnijeti da ne bi izazvali probleme potrošačima, rekao je direktor Elektro Hercegovine Ognjen Kuljić.

Po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije Vlada bi trebala da donese Program o korišćenju obnovljivih izvora enegije kao i maksimalne količine električne energije koje ostvaruju pravo na podsticaj. Zeleni kilovati, kao poželjna energija, podliježu sistemu podsticanja iz naknada, koje plaćaju svi potrošači.