Banke u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine poslovale s dobiti od 1,1 milijardu eura, što je za 426,3 milijuna eura ili 64,2 posto više nego u isto vrijeme lani, pokazuju podatci koje je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
“Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2023. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,1 milijardu eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0 posto na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2 posto na 16,9 posto”, navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja.
Središnja banka je komentar i prateće tablice o poslovanju kreditnih institucija izradila temeljem podataka koje je dobila od samih banaka, a podatci iz tablica pokazuju da je svih 20 banaka koliko ih je poslovalo u Hrvatskoj prvih devet mjeseci završilo s dobiti. U isto vrijeme lani, pak, u Hrvatskoj je poslovala 21 banka (tada je u statistiku bila uključena i Nova hrvatska banka, koja je 3. srpnja 2023. pripojena HPB-u), pri čemu su dvije bilježile gubitke.
Po podatcima iz najnovijih tablica HNB-a, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je Zagrebačka banka, 345,6 milijuna eura, što je u usporedbi s podatcima za isto lanjsko razdoblje povećanje za 67,5 posto, ili za 139,3 milijuna eura.
Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s dobiti od 247,7 milijuna eura, što je za 109,1 milijuna eura ili 78,8 posto više nego u prvih devet mjeseci lani.
Još su dvije banke prvih devet mjeseci ove godine imale dobit veću od sto milijuna eura – Erste&Steiermärkische Bank, 180,8 milijuna eura te OTP banka, čija je dobit iznosila gotovo 113 milijuna eura. Te su dvije banke na godišnjoj razini povećale svoju dobit za oko 28 posto.
Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, čija je dobit i više nego udvostručena. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine dobit te banke iznosi 80,5 milijuna eura, što je za gotovo 44 milijuna eura ili 120,3 posto više nego u istom razdoblju lani.
Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 65,5 milijuna eura, što je za 48,7 milijuna eura ili čak 290,4 posto više nego u prvih devet mjeseci ove godine. No, taj je rast posljedica i pripajanja Nove hrvatske banke početkom srpnja. Tako su iz HPB-a i u devetomjesečnom financijskom izvješću naveli kako su ostvarili neto dobit 65,5 milijuna eura, što je gotovo četverostruko više u odnosu na isto razdoblje lani, uz rekordnu profitabilnost i razinu imovine, čemu je pridonio i završetak pripajanja Nove hrvatske banke.
Po podatcima HNB-a, u prvih devet mjeseci ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2022. za tri posto i iznosila je 78,2 milijarde eura. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija, napominju iz središnje banke.
Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 10,6 posto, a ukupni krediti i predujmovi povećali su se za 1,4 posto u usporedbi s krajem 2022. godine. “Posljedično, udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju trećeg tromjesečja 2023. pao je na 2,7 posto. NPL-ovi su se najviše smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojemu se udio NPL-ova smanjio sa 6,4 posto na 5,1 posto. Pad iznosa NPL-ova zabilježen je i u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se udio NPL-ova smanjio s 5,0 posto na 4,4 posto kredita tom sektoru”, navode analitičari središnje banke.
Također ističu kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 23,3 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.
“Na vrlo visokoj razini nadalje je i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prva tri tromjesečja 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 235,4 posto”, zaključuje se u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu.
