Sjeverna Koreja je pobijedila EU za milijun artiljerijskih granata u utrci u naoružanju Ukrajine, isporučivši prva preko milijun artiljerijskih projektila Rusiji, navodi magazin Politico.

Uprkos obećanju da će podržati Ukrajinu sa milijun komada municije u roku od godinu dana kako bi joj pomogli da uzvrati na rusku invaziju, proizvođači oružja EU nisu ni blizu da dostignu taj cilj do ožujka. 

Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje rekla je zakonodavcima na parlamentarnoj reviziji iza zatvorenih vrata u srijedu da je Sjeverna Koreja od kolovoza izvršila najmanje 10 transfera oružja Rusiji. “Sjeverna Koreja vodi ratnu ekonomiju koju mi nemamo”, rekao je Trevor Taylor iz Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) u Londonu. “Ali da li je municija koju isporučuju na razini pouzdanosti i sigurnosti kojih bi se Europljani pridržavali, drugo je pitanje.”

Europska komisija je isporučila Ukrajini 223.800 artiljerijskih granata od 31. svibnja u okviru programa nadoknade za zemlje koje su pristale da svoje zalihe pošalju u Kijev.

Jedan obećavajući signal je da je sedam zemalja EU naručilo municiju kroz novi brzi zajednički program nabavke Europske obrambene agencije (EDA).

Uprkos zaostajanju u isporukama, Ukrajina je nedavno po prvi put bila ispred Rusije po broju dnevno ispaljenih granata.

Na početku invazije, moskovska vojska je ispaljivala 63.000 granata dnevno na ukrajinske snage u poređenju sa samo 4.000 koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Ali od listopada, situacija se preokrenula, jer je Ukrajina lansirala 9.000 dnevno u odnosu na 7.000 Rusije, priopćile su ukrajinske oružane snage.

Kao odgovor na situaciju oko nabavke strjeljiva, Kijev želi proizvoditi više municije na vlastitoj teritoriji.

U rujnu je njemački savezni ured za kartele dao zeleno svjetlo za zajedničko ulaganje između Rheinmetalla i državne ukrajinske obrambene industrije.

Jedan od razloga zašto je cilj milijun projektila tako nedostižan je taj što zemlje EU – na inzistiranje komesara za unutarnje tržište Thierryja Bretona, a prvenstveno Njemačka i Francuska – ne bi pristale uključiti u dostavu i municiju proizvedenu izvan EU.

Neuspjeh da se odgovori na rat u Ukrajini brzim porastom proizvodnje dijelom je posljedica sigurnosne arhitekture koja datira još iz Hladnog rata.

Zapadni vojni planeri su zamišljali da će rat sa SSSR-om trajati samo nekoliko tjedana prije nego što je nuklearno oružje raspoređeno, što znači da nije bilo očekivanja dugotrajnog sukoba u stilu Prvog svjetskog rata koji se sada viđa u Ukrajini.

Kada su zapadne sile krenule u rat, one su se također borile u veoma drugačijim sukobima od onoga što se sada događa u Ukrajini. Vojna akcija Ujedinjenog Kraljevstva u Sjevernoj Irskoj, francuske intervencije u zapadnoj Africi ili invazije na Afganistan i Irak koje su podržavale SAD malo liče na artiljerijski rat Rusije i Ukrajine, zaključuje Politico.

Sjeverna Koreja je pobijedila EU za milijun artiljerijskih granata u utrci u naoružanju Ukrajine, isporučivši prva preko milijun artiljerijskih projektila Rusiji, navodi magazin Politico.

Uprkos obećanju da će podržati Ukrajinu sa milijun komada municije u roku od godinu dana kako bi joj pomogli da uzvrati na rusku invaziju, proizvođači oružja EU nisu ni blizu da dostignu taj cilj do ožujka. 

Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje rekla je zakonodavcima na parlamentarnoj reviziji iza zatvorenih vrata u srijedu da je Sjeverna Koreja od kolovoza izvršila najmanje 10 transfera oružja Rusiji. “Sjeverna Koreja vodi ratnu ekonomiju koju mi nemamo”, rekao je Trevor Taylor iz Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) u Londonu. “Ali da li je municija koju isporučuju na razini pouzdanosti i sigurnosti kojih bi se Europljani pridržavali, drugo je pitanje.”

Europska komisija je isporučila Ukrajini 223.800 artiljerijskih granata od 31. svibnja u okviru programa nadoknade za zemlje koje su pristale da svoje zalihe pošalju u Kijev.

Jedan obećavajući signal je da je sedam zemalja EU naručilo municiju kroz novi brzi zajednički program nabavke Europske obrambene agencije (EDA).

Uprkos zaostajanju u isporukama, Ukrajina je nedavno po prvi put bila ispred Rusije po broju dnevno ispaljenih granata.

Na početku invazije, moskovska vojska je ispaljivala 63.000 granata dnevno na ukrajinske snage u poređenju sa samo 4.000 koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Ali od listopada, situacija se preokrenula, jer je Ukrajina lansirala 9.000 dnevno u odnosu na 7.000 Rusije, priopćile su ukrajinske oružane snage.

Kao odgovor na situaciju oko nabavke strjeljiva, Kijev želi proizvoditi više municije na vlastitoj teritoriji.

U rujnu je njemački savezni ured za kartele dao zeleno svjetlo za zajedničko ulaganje između Rheinmetalla i državne ukrajinske obrambene industrije.

Jedan od razloga zašto je cilj milijun projektila tako nedostižan je taj što zemlje EU – na inzistiranje komesara za unutarnje tržište Thierryja Bretona, a prvenstveno Njemačka i Francuska – ne bi pristale uključiti u dostavu i municiju proizvedenu izvan EU.

Neuspjeh da se odgovori na rat u Ukrajini brzim porastom proizvodnje dijelom je posljedica sigurnosne arhitekture koja datira još iz Hladnog rata.

Zapadni vojni planeri su zamišljali da će rat sa SSSR-om trajati samo nekoliko tjedana prije nego što je nuklearno oružje raspoređeno, što znači da nije bilo očekivanja dugotrajnog sukoba u stilu Prvog svjetskog rata koji se sada viđa u Ukrajini.

Kada su zapadne sile krenule u rat, one su se također borile u veoma drugačijim sukobima od onoga što se sada događa u Ukrajini. Vojna akcija Ujedinjenog Kraljevstva u Sjevernoj Irskoj, francuske intervencije u zapadnoj Africi ili invazije na Afganistan i Irak koje su podržavale SAD malo liče na artiljerijski rat Rusije i Ukrajine, zaključuje Politico.