U Bosni i Hercegovini, ali i regiji, veliki je broj pacijenata koji se bori sa jakim kašljem, a koji traje i do šest tjedana. Kako je u Novom danu rekao dr. Mirsad Đugum, internista, kardiolog – akupunkturolog, lijeka za ovo nema već je potrebno vrijeme da samo prođe. Također, dr. Đugum je istaknuo kako ima oboljelih od korone, ali da nisu ozibljni simptomi. Veći problem su, dodaje, posljedice covida na koji se veliki broj pacijenata žali, a koje se kreću od zaboravnosti do slabijeg kapaciteta pluća i srčanih problema.
Dr. Đugum kaže kako su trenutne vremenske prilike, koje su neuobičajene za ovo doba godine, doprinjele razvoju virusa i infekcija.
“To je pretežno kašalj kojeg je bilo dosta, a nije bio objektivni razlog. Pluća budu čista. Imamo kašalj koji se teško mogao zaustaviti lijekovima. To je neka virusna infekcija koja dovodi do opterećenja sluznice respiratornog trakta. Sve dok ne dođe do obnavljanja sluznice kašalj traje, znao je između četiri i šest tjedana trajati. Nije to slučaj samo u BiH nego i u regiji. Nije bilo lijeka koji je mogao zaustaviti kašalj”, naveo je dr. Đugum za N1.
Ističe kako je najvažnija stvar ojačati organizam i imuni sistem, ali da na to često zaboravimo.
“Izlažemo sebe udarima gdje narušavamo imunitet. Od neunošenja adekvatne hrane, ne uzimanje dovoljno vitamina, nedovoljno spavanje, fizičke aktivnosti, a uz to i sav dio razvoj pune mentalne stabilnosti jer psihosomatski faktori su vodeći uzrok oboljenja. Kada imamo sa psihom problema onda se javljaju simptomi vezani za čitav naš orgnaizam – glavobolje, lupanje srca i sl. Ovako nije bilo prije desetak godina, ovo je vrijeme u kojem čitav svijet živi u nekom kaosu i problemima koji se nameću svakodnevno, barem u BiH socioekonomska pitanja koja su postavljena iznad svih. Tu su i događanja u cijelom svijetu, sve to uznemiri čovjeka. Stvara nervozu i strah”, naveo je.
Navodi i kako ima slučajeva korone, ali da srećom nije agresivna da ide prema plućima i izaziva burne reakcije smrti od kojih su pacijenti umirali.
“Ostalo je straha od korone, ali imamo i postcovid simptoma. Pacijenti sami povezuju jer znaju najbolje svoj organizam kako je funkcionirao prije i sada. Kada su u pitanju simptomi nema pravila da li je riječ o kroničnim bolesnicima ili drugim. Imamo dosta pacijenata u nekom razdoblju preko 50 godina koji imaju zaboravnost, tromost, slabost, iscrpljenost, neki pacijenti imaju objektivno određene tegobe gdje je manji kapacitet pluća i srčana oboljenja”, kazao je.
Na organizam utječe i pomjeranje sata, kaže dr. Đugum.
“Sigurno da utječu jer jednostavno naš organizam ima jedan bioritam i biološki sat koji je u nama – 12 merdiana ili 12 organa podijelio je na 24 sata da svaki organ ima svoja dva sata efektivnog djelovanja. Sve te promjene lagano utječu na zdravlje i dovode do promjena koje se primijete ili ne, što ste stariji primijeti se. Kod mlađih ne toliko. Treba razdoblje adaptacije kao kada letimo na neku destinaciju gdje je 4 sata vremenske razlike. Ja bih bio protivnik da se sat pomjera. Ne vidim neku posebnu svrhu. U razdoblju kada se uvodilo bilo je da se pođe ranije raditi da ne idemo u mrak, štednja evergije i sl. Koliko je sada to opravdano u to ne ulazim. Ali kada gledamo organizam i privikavanje proljeće i zimi ne bih uvodio”, rekao je Đugum.
Neuobičajeno toplo vrijeme također djeluje na organizam. Promjene nas, kaže dr. Đugum, ostavljaju usporenim, mrzovoljnim, a nekada dobijemo i vrisu ili infekciju,
“Nismo svjesni kolko vrijeme ima utjecaj na naš organizam. Navikli smo žvijeti s tim, ali često se ne prilagodimo. Obučete jaknu, oznojite se pa skinete jaknu i hodate. Onda idu prehlade”, kazao je.
Govoreći o srčanim oboljenjima, kazao je kako se granica spustila, ali da je teško govoriti o uzrocima.
“Pisihičko stanje se ne može odvojiti. Danas u suštini prevladavaju negativne emocije. Nastao je poremećaj u kompletnom dijelu, svijet je nametnuo s borbom da imamo što više, a razdvojio ljude”, dodaje.
S obzirom da prestoje zimski dani kada se povećava zagađenost zraka, savjetuje građanima da nose šalove preko usta ili nešto od prirodnih tkanina.
