U BiH na kredit ne žive samo građani, već i entiteti, pa i država. Bez novca izvana, stranih financijskih institucija, ali i dijaspore teško bi preživjeli i građani i država, piše Večernji list BiH.
Vlada FBiH primila je na znanje informaciju o vanjskom i unutarnjem dugu u FBiH na dan 31. prosinca 2022. U informaciji se navodi kako je ukupan dug u FBiH sa završetkom prošle godine iznosio 6,475 milijardi KM, što je 22,06% BDP-a. Od ukupnog iznosa duga u FBiH, na vanjski se odnosi 83,56%, a unutarnji 16,44%. Vanjskim dugom u FBiH obuhvaćen je i dug krajnjih korisnika kredita na koje je supsidijarno preneseno vanjsko zaduženje u iznosu od 3,052 mlrd. KM. U informaciji se, među ostalim, navodi kako je vanjski dug, u cilju osiguranja sredstava za financiranje većih infrastrukturnih projekta te za proračunsku podršku, najvećim dijelom ugovoren s bilateralnim i multilateralnim financijskim institucijama (Svjetska banka – WB, Europska banka za obnovu i razvoj – EBRD, Europska investicijska banka – EIB i dr.). Ukupno 29,19% vanjskog duga u FBiH predstavlja dug prema WB-u, dok se 21,63% odnosi na dug prema EIB-u. Do 31. prosinca 2022. angažirano je 415,15 milijuna KM kredita iz vanjskih izvora financiranja. U 2022. je na ime servisiranja vanjskog duga plaćeno ukupno 544,29 milijuna KM te je realizacija otplate duga veća za 4,76% od planiranog servisiranja, navedeno je, među ostalim, u informaciji.
Dug BiH
U informaciji Ministarstva financija i riznice BiH, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, navedeno je kako je javni dug BiH na kraju prošle godine iznosio 13,8 milijardi KM, 9,8 milijardi KM je vanjskoga dug, a 3,2 milijarde KM unutarnjeg. Ukupni javni dug porastao je za 151,2 milijuna KM ili 1,18% u odnosu na kraj 2021., s tim da je vanjski dug povećan za 64,6 milijuna KM, a unutarnji za 86,54 milijuna KM. U ukupnom stanju javne zaduženosti FBiH sudjeluje s 50,16%, RS s 48,86%, institucije BiH s 0,61% i Distrikt Brčko BiH s 0,37%. Udio javnog duga BiH u BDP-u iznosi 29,17%. Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,5 milijuna KM, od čega se na glavnicu odnosio 695,1 milijun KM ili 80,4%, a nа kamate 169,4 milijuna KM ili 19,6%. Kada je riječ o vanjskom dugu, najviše dugujemo Svjetskoj banci – 2,5 milijardi KM, i to putem IBRD-ova mehanizma i po osnovi IDA-e. EIB-u dugujemo 2,1 milijardu KM, Euroobveznicama RS 915,3 milijuna KM, a MMF-u 895,9 milijuna KM. Među većim kreditorima je i EBRD, a također dugujemo i vladama Španjolske, Japana, Srbije, Portugala i Poljske. Struktura bh. duga pokazuje da se država najviše zadužuje za infrastrukturu, zatim javni sektor i na kraju gospodarstvo. Spomenimo i da je javni dug BiH u prvom tromjesečju ove godine pao u usporedbi s krajem 2022., i to najviše zahvaljujući smanjenju duga institucija BiH. S druge strane, problematično je što najveći dio vanjskog zaduživanja ide za financiranje potreba javnog sektora, kao i visok unutarnji dug o kojem nitko ne vodi računa.
Federacija i RS
Iznos javnog duga predmet je spora između dvaju bh. entiteta. Pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić ranije je kazao kako je zaduženost FBiH po glavi stanovnika gotovo upola manja u odnosu na RS. – Na kraju 2022. udio javnog duga FBiH u odnosu na ostvareni BDP iz 2021. iznosio je 25,66%, a u odnosu na procijenjeni BDP za 2022. oko 23,22%, što je znatno niže u odnosu na udio javnog duga RS-a, koji iznosi oko 43%. Na kraju 2022. zaduženost FBiH po glavi stanovnika iznosi 2986 KM, a RS-a 5633 KM – kazao je. Inače, BDP je u FBiH dvostruko veći nego u RS-u. Službeni podaci pokazuju kako je BDP za 2021. u FBiH iznosio 25,2 milijarde KM, a u RS-u 12,5 milijardi KM.
