Novi slučaj “Fata Orlović” dolazi iz Konjica. Ovaj put žrtve prijevare, promjene vlasništva, krivotvorenja potpisa i prodaje u zemljišno-knjižnim uredima i na sudovima su Hrvati. Na neposrednom ulazu u Konjic, u mjestu Donje Selo, 2017. godine izgrađena je džamija na zemljištu kojemu su 300 godina vlasnici iz obitelji Trlin. No, priča nije posve crno-bijela i jednostavna, pa su je teško zloupotrijebili pravosudni, notarski, općinski mešetari koji su “posredovali” u kupnji zemljišta od tek jedne (su)vlasnice koja se predstavila kao jedina vlasnica. A koja je, očito, blisko surađivala s onima s kojima je dogovorila prodaju zemljišta koje nije njezino, piše Večernji list.
Najprije je Općinski sud u Konjicu odbio zahtjev ostalih nasljednika, njih sedam u obitelji Trlin, za povrat zemljišta, poništavanje upisa na parcele te rušenje objekta džamije. Uslijedila je još jedna takva odluka Županijskoga suda Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru koji je odbio zahtjeve drugih koji traže suvlasništvo, nego je tek potvrdio ono što je utvrdio i Općinski sud, kako je oštećen Zvonimir Trlin, koji živi u Zagrebu. “Sretna” okolnost u njegovu slučaju bila je što uopće nije bilo njegova potpisa na kupoprodajnom ugovoru. Zbog toga je Županijski sud naložio da se njegovo ime upiše s jednom osminom u katastar, dok to, primjerice, nije napravio u slučaju njegovih rođaka, čiji se potpisi nalaze na fiktivnom i kriminalno napravljenom kupoprodajnom ugovoru s obzirom na to da je čak utvrđeno kako je riječ o krivotvorenim potpisima. Očekivano, identičnu odluku prethodno je donio i Općinski sud u Konjicu. No, upravo zbog toga te niza propusta općinskih i sudskih vlasti, Trlini ne odustaju te su uputili zahtjev za reviziju cijeloga postupka Vrhovnom sudu Federacije BiH, ne želeći se odreći svoga zemljišta. – Mi tražimo isključivo povratak imovine i rušenje džamije – kaže Zvonimir Trlin. U žalbi se navodi kako je najprije posve kompromitiran postupak podjele zemlje, pa su redom sve institucije koje su bile uključene donosile pogrešne odluke. Umjesto da zastupaju interese svih upisanih vlasnika, zemljište je najprije upisano na samo jednu osobu, bez znanja drugih suvlasnika, što je protivno nizu zakona. No, svejedno su niži sudovi to ignorirali, stajući, očito, iza interesa Islamske zajednice u Konjicu kako se ne bi srušilo objekt koji je izgrađen na privatnom zemljištu u vlasništvu Hrvata te kako bi se zataškalo brojne kriminalne poteze dodjele i upisa vlasništva nad zemljišnim parcelama. Tako je jedan od osmero nasljednika u obitelji Trlin sklopio kupoprodajni ugovor s Hamom Maslešom iz Konjica 2016. godine u notarskom uredu Edine Pandža na temelju krivotvorenih dokumenata. Zanimljivo je kako je odmah po saznanju o krivotvorenim dokumentima podnesena kaznena prijava, no nekoliko godina nije ništa napravljeno kako bi se to rasvijetlilo. Zanimljivo je kako se u nizu poteza koji su prethodili, ali i koji su uslijedili posredno ili izravno ponavlja upravo isto ime – Hame Masleše – bivšeg suca, odvjetnika, a sada javnog bilježnika i člana Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Konjic. U novome zahtjevu Vrhovnom sudu tužitelji iz obitelji Trlin traže poništavanje kupoprodajnog, a zatim i ugovora o darovanju koji je Masleša potpisao s Islamskom zajednicom. Uz to, inzistira se na brisanju imena u katastarskom operatu Općine Konjic i zemljišnim knjigama Općinskog suda u Konjicu na nekretnini u Galjevu.
– Nalaže se tuženima – Islamska zajednica u BiH, Medžlis Islamske zajednice Konjic… da uspostave prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao KČ 1065/2 na način da uklone izgrađeni objekt i navedenu parcelu predaju tužiteljima u posjed i vlasništvo, sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvršenja – stoji u tužbi koju je i Večernjak imao na uvid. No, nije to jedina nepravda koja je počinjena prema obitelji Trlin. BH Telekom je preko njihova imanja postavio infrastrukturu bez ikakve naknade. Čak i unatoč tome što su se obraćali nizu institucija na razini Federacije BiH odnosno Hercegovačko-neretvanske županije, nije bilo reakcija. Dapače, neke su čak bile i protivne interesima stvarnih vlasnika. Ovo naselje, Donje Selo kod Konjica, u kojemu su prije rata Hrvati i Srbi bili dominantni, nakon rata se nizom poteza sustavno etnički čisti. Ni jedan prijeratni stanovnik Srbin nije se vratio te su rasprodali imovinu, no ne i dobar dio tamošnjih Hrvata. Nerijetke su provokacije uz poruke malobrojnim Hrvatima da se što prije sele, a svojedobno je na ulazu u selo bila istaknuta prijeteća zastava Al Kaide. Zanimljivo je kako je džamija izgrađena na zemljištu u vlasništvu Hrvata, dok je kod muslimana zastupljen običaj darivanja zemljišta za takvu namjenu. •
