Krvnu pretragu koja bi za manje od sat vremena mogla pomoći u dijagnosticiranju uzroka povećane temperature u djece znanstvenici su opisali kao veliki napredak. Većina postojećih dijagnostičkih testova usredotočena je na otkrivanje patogena i do rezultata mogu proći 72 ili više sati.

Globalni tim predvođen istraživačima s Imperial Collegea u Londonu istražio je kako geni u krvi reagiraju na određene infekcije i bolesti kako bi se brže dijagnosticirale bolesti i smanjila prekomjerna uporaba antibiotika. Istraživači su analizirali podatke 1212 pacijenata oboljelih od 18 bolesti, uključujući respiratorni sincicijski virus (RSV) i tuberkulozu.

Iz toga su uspjeli otkriti koji su ključni geni bili uključeni ili isključeni kao odgovor organizma na bolesti te identificirati molekularni potpis bolesti. Zatim je primijenjeno strojno učenje kako bi se prepoznali obrasci povezani s određenim stanjima, usredotočujući se na 161 gen.

Formula je testirana na 411 djece koja su primljena u bolnicu sa sepsom ili teškim infekcijama uzrokovanim s 13 od 18 bolesti.

Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u medicinskom časopisu Cell Press Med, pružaju “dokaz da inovativna metoda djeluje” i da bi test baziran na ekspresiji gena “mogao drastično poboljšati dijagnozu dječjih bolesti, smanjiti odgađanje i krive dijagnoze te značajno utjecati na zdravstvenu skrb, posebno u zemljama u razvoju”. 

Rješenje za pretjeranu upotrebu antibiotika?
Nadaju se da bi novi test mogao riješiti pretjeranu upotrebu antibiotika kod djece, koji se obično propisuju dok se ne isključi antibakterijska infekcija.

Profesor Michael Levin, liječnik na odjelu za zarazne bolesti Imperial Collegea u Londonu, rekao je: “Unatoč velikom napretku u medicinskoj tehnologiji, kada se dijete dovede u bolnicu s vrućicom, naš početni pristup je liječenje na temelju dojma liječnika o mogućim uzrocima djetetove bolesti.

“Kao kliničari, moramo donositi brze odluke o liječenju, često samo na temelju simptoma, informacija od roditelja i našeg medicinskog obrazovanja i iskustva, ali možda nećemo znati je li vrućica bakterijska, virusna ili je u pitanju nešto drugo nekoliko sati ili dana nakon što je dijete primljeno, dok ne dođu rezultati testa.”

“Takva odgađanja mogu dovesti do toga da pacijent ne dobije pravodobno liječenje, tako da postoji jasna i hitna potreba za poboljšanjem dijagnostike. Korištenje ovog novog pristupa, nakon što se osmisle odgovarajući uređaji, moglo bi biti veliki napredak u zdravstvenoj skrbi.”

Krvnu pretragu koja bi za manje od sat vremena mogla pomoći u dijagnosticiranju uzroka povećane temperature u djece znanstvenici su opisali kao veliki napredak. Većina postojećih dijagnostičkih testova usredotočena je na otkrivanje patogena i do rezultata mogu proći 72 ili više sati.

Globalni tim predvođen istraživačima s Imperial Collegea u Londonu istražio je kako geni u krvi reagiraju na određene infekcije i bolesti kako bi se brže dijagnosticirale bolesti i smanjila prekomjerna uporaba antibiotika. Istraživači su analizirali podatke 1212 pacijenata oboljelih od 18 bolesti, uključujući respiratorni sincicijski virus (RSV) i tuberkulozu.

Iz toga su uspjeli otkriti koji su ključni geni bili uključeni ili isključeni kao odgovor organizma na bolesti te identificirati molekularni potpis bolesti. Zatim je primijenjeno strojno učenje kako bi se prepoznali obrasci povezani s određenim stanjima, usredotočujući se na 161 gen.

Formula je testirana na 411 djece koja su primljena u bolnicu sa sepsom ili teškim infekcijama uzrokovanim s 13 od 18 bolesti.

Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u medicinskom časopisu Cell Press Med, pružaju “dokaz da inovativna metoda djeluje” i da bi test baziran na ekspresiji gena “mogao drastično poboljšati dijagnozu dječjih bolesti, smanjiti odgađanje i krive dijagnoze te značajno utjecati na zdravstvenu skrb, posebno u zemljama u razvoju”. 

Rješenje za pretjeranu upotrebu antibiotika?
Nadaju se da bi novi test mogao riješiti pretjeranu upotrebu antibiotika kod djece, koji se obično propisuju dok se ne isključi antibakterijska infekcija.

Profesor Michael Levin, liječnik na odjelu za zarazne bolesti Imperial Collegea u Londonu, rekao je: “Unatoč velikom napretku u medicinskoj tehnologiji, kada se dijete dovede u bolnicu s vrućicom, naš početni pristup je liječenje na temelju dojma liječnika o mogućim uzrocima djetetove bolesti.

“Kao kliničari, moramo donositi brze odluke o liječenju, često samo na temelju simptoma, informacija od roditelja i našeg medicinskog obrazovanja i iskustva, ali možda nećemo znati je li vrućica bakterijska, virusna ili je u pitanju nešto drugo nekoliko sati ili dana nakon što je dijete primljeno, dok ne dođu rezultati testa.”

“Takva odgađanja mogu dovesti do toga da pacijent ne dobije pravodobno liječenje, tako da postoji jasna i hitna potreba za poboljšanjem dijagnostike. Korištenje ovog novog pristupa, nakon što se osmisle odgovarajući uređaji, moglo bi biti veliki napredak u zdravstvenoj skrbi.”