Na suzbijanju krivolova u Livanjskom polju u budućnosti će pojačano raditi svi zajedno – institucije, lovci i građani, zaključak je radionice „Suzbijanje krivolova i ilegalnog lova u Livanjskom polju”, koju je zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije (HBŽ) u Livnu organizirala nevladina organizacija Centar za životnu sredinu.
Radionica je organizirana s ciljem razmjene informacija, a prisustvovali su joj predstavnici svih relevantnih institucija i lovačkih društava.
Pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ Nikola Perković istaknuo je kako se planira povećati broj kontrola lovnih dozvola.
„Drago nam je što je odziv na radionicu bio dobar, posebno što su, pored inspekcijskih službi, bili prisutni i predstavnici policije, jer su nam oni ključni u rješavanju ovog problema. U suradnji s drugim institucijama planiramo pojačati kontrolu dnevnih lovnih dozvola na putevima, što nam je glavni alat u sprječavanju krivolova. Idući sastanak trebamo posvetiti borbi protiv upotrebe termalnih kamera, što je iznimno rasprostranjeno, a nezakonito“, rekao je Perković.
Livanjsko polje je područje za koje je podnesena inicijativa za zaštitu i koje je pticama najbogatije područje u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima Gorana Topića iz Ornitološkog društva „Naše ptice“, u pravilu, tamo gdje su ptice najbrojnije, takva područja su tradicionalno popularne destinacije za lov. Pored duge tradicije lova, na žalost, česti su i slučajevi krivolova. Terenskim radom, on i njegove kolege, evidentirali su skoro sve oblike krivolova koje zakon prepoznaje.
„Obzirom da se uskoro otvara sezona lova na prepelicu, apeliramo na nadležne institucije da pojačano vrše nadzor. Upravo je ova vrsta najčešće na meti krivolovaca koji je love upotrebom elektronskih vabilica, a to su nedozvoljena sredstva lova. Čak i kada je lov najavljen i plaćen, nerijetko imamo situacije da se tijekom njega koristi ovo nedozvoljeno sredstvo“, kazao je Goran Topić.
Da će zaštita Livanjskog polja doprinijeti suzbijanju krivolova te donijeti dobrobit ne samo za prirodu, nego i za domicilno stanovništvo, istakao je, na osnovu dugogodišnjeg iskustva, mr. sc. Željko Vuković, viši inspektor zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Jedan od rezultata njegovog rada je više od 100.000 zaplijenjenih ubijenih i živih zaštićenih životinja.
„Buduća zaštita ne znači da će biti lov zabranjen, nego ograničen i kontroliran u skladu sa zakonom. Najveći problem trenutno predstavlja lov na prepelice vabilicama, gdje se izvrši masakr ovih vrsta, ali i drugih, koje usputno stradaju. Imam preko 20 godina iskustva u borbi protiv krivolova i tu sam nemilosrdan prema ljudima koji se žele okoristiti kroz nezakonite djelatnosti, gdje u pravilu uvijek strada priroda“, naglasio je Vuković.
Dodao je da ga veseli doza susretljivosti od strane lovaca u Livanjskom polju, jer vidi da su svjesni da je krivolov prisutan. Pravi lovac je, dodao je Vuković, uvijek spreman da prizna da krivolov postoji i da se odlučno protiv njega bori. Od lovaca u Livanjskom polju, kako je rekao, očekuje da prepoznaju bitnost inicijative za zaštitu ovog područja, da je podrže i promoviraju.
Pravnica Centra za životnu sredinu Sonja Kosanović predstavila je prisutnima Nacrt operativnog protokola za postupanje u slučaju krivolova u Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10), koji je izradio Centar, a kojim se širem građanstvu pojašnjavaju zakonski okviri koji reguliraju ovu oblast.
Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu Nataša Crnković zaključila je na kraju da svakako ohrabruje spremnost svih institucija da ne zatvaraju oči pred ovim problemom.
„U narednom periodu očekujemo da će se sa riječi preći na djela, te da ćemo skupa uspjeti da suzbijemo nezakonite i štetne aktivnosti, koje ne doprinose dobrom imidžu Livanjskog polja”, kazala je Crnković.
Radionica je organizirana u sklopu projekta „Održiva budućnost slatkovodnog ekosistema Livanjsko polje u Bosni i Hercegovini”, koji Centar za životnu sredinu realizira u saradnji s Ornitološkim društvom „Naše ptice“ i organizacijom EuroNatur uz podršku fondacije DIMFE, navodi se u priopćenju.
