U Hrvatsku su se u prošloj godini iz inozemstva doselile 57 972 osobe, što je 11 685 osoba više od broja odseljenih, a najviše novih stanovnika dolazi iz Ukrajine i Bosne i Hercegovine, priopćio je Državni zavod za statistiku.

Hrvatska je tako u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46 287.

Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita te strane državljane kojima je izdana dozvola za boravak i rad.

Iz ratom pogođene Ukrajine lani je stiglo 11 121 osoba, što je 15 puta više u odnosu na samo godinu ranije.

 Iz država bivše Jugoslavije doselile su se 14 952 osobe, najviše iz Bosne i Hercegovine, njih 6 949.

Iz Azije doselilo gotovo 12 tisuća stanovnika, 2, 7 puta više nego 2021. 

Značajan porast bilježi broj stanovnika iz azijskih i afričkih zemalja. U prošloj godini, s najvećeg svjetskog kontinenta doselilo se 11 874 stanovnika, što je 2,7 puta više u odnosu na 2021. godinu. S afričkog se kontinenta doselilo 675 osoba ili 3,8 puta više nego u pretprošloj godini.   

Najviše novopridošlih stanovnika od prošle godine živi u Gradu Zagrebu (23,5 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,8 posto).

Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14 184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija gdje se odselilo 4 899 državljana.

I kad su odlasci u pitanju, na prva dva mjesta su Grad Zagreb (19,5 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (8,6 posto), nakon kojih slijede Zagrebačka županija (7,4 posto) i Primorsko-goranska županija (7 posto).

Malo manje od polovice odseljenih osoba u inozemstvo bilo je u dobi od 20 do 39 godina (44,1 posto).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (67 posto), kao i u ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo (61,9 posto).

Unutar granica Hrvatske lani su mjesto stanovanja promijenile su 72 243 osobe, također najveći broj njih u dobi od 20 do 39 godina (44,9 posto).

Od tri vrste unutarnjih migracija, najviše se bilježi preseljenje iz jedne županije u drugu (41,3 posto), dok se između gradova ili općina iste županije selilo se 37,9 posto osoba. Najmanji njih 20,8 posto promijenilo je naselje istoga grada ili općine.

Grad Zagreb u prošloj je godini imao najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, u izračun kojeg ulazi razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, a koji je iznosio 3 980 osoba. Na drugom i trećem su mjestu prema spomenutom kriteriju Zagrebačka županija (3 482 osobe) i Istarska županija (3 196 osoba).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 205 osoba), Osječko-baranjska županija (-1 060 osoba) i Brodsko-posavska županija (-1 051 osoba).

U Hrvatsku su se u prošloj godini iz inozemstva doselile 57 972 osobe, što je 11 685 osoba više od broja odseljenih, a najviše novih stanovnika dolazi iz Ukrajine i Bosne i Hercegovine, priopćio je Državni zavod za statistiku.

Hrvatska je tako u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46 287.

Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita te strane državljane kojima je izdana dozvola za boravak i rad.

Iz ratom pogođene Ukrajine lani je stiglo 11 121 osoba, što je 15 puta više u odnosu na samo godinu ranije.

 Iz država bivše Jugoslavije doselile su se 14 952 osobe, najviše iz Bosne i Hercegovine, njih 6 949.

Iz Azije doselilo gotovo 12 tisuća stanovnika, 2, 7 puta više nego 2021. 

Značajan porast bilježi broj stanovnika iz azijskih i afričkih zemalja. U prošloj godini, s najvećeg svjetskog kontinenta doselilo se 11 874 stanovnika, što je 2,7 puta više u odnosu na 2021. godinu. S afričkog se kontinenta doselilo 675 osoba ili 3,8 puta više nego u pretprošloj godini.   

Najviše novopridošlih stanovnika od prošle godine živi u Gradu Zagrebu (23,5 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,8 posto).

Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14 184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija gdje se odselilo 4 899 državljana.

I kad su odlasci u pitanju, na prva dva mjesta su Grad Zagreb (19,5 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (8,6 posto), nakon kojih slijede Zagrebačka županija (7,4 posto) i Primorsko-goranska županija (7 posto).

Malo manje od polovice odseljenih osoba u inozemstvo bilo je u dobi od 20 do 39 godina (44,1 posto).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (67 posto), kao i u ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo (61,9 posto).

Unutar granica Hrvatske lani su mjesto stanovanja promijenile su 72 243 osobe, također najveći broj njih u dobi od 20 do 39 godina (44,9 posto).

Od tri vrste unutarnjih migracija, najviše se bilježi preseljenje iz jedne županije u drugu (41,3 posto), dok se između gradova ili općina iste županije selilo se 37,9 posto osoba. Najmanji njih 20,8 posto promijenilo je naselje istoga grada ili općine.

Grad Zagreb u prošloj je godini imao najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, u izračun kojeg ulazi razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, a koji je iznosio 3 980 osoba. Na drugom i trećem su mjestu prema spomenutom kriteriju Zagrebačka županija (3 482 osobe) i Istarska županija (3 196 osoba).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 205 osoba), Osječko-baranjska županija (-1 060 osoba) i Brodsko-posavska županija (-1 051 osoba).