Pad potražnje za energentima usljed stabilizacije tržišta jedna je od karakteristika gospodarskih kretanja u prvoj polovici ove godine koja su u utorak prezentirana na konferenciji za medije u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. Detaljnije podatke o događanjima u elektroenergetskom sektoru sa stajališta proizvodnje, izvoza i cijena električne energije prikupili su Agencija za statistiku BiH i Neovisni operator sistema (NOS), a prvu analizu sačinili analitičari Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sustave (CIGRE).
Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine, u prvom polugodištu 2023. godine iznosio je 4.2 TWh što je za 18.7 posto, više nego u istom periodu prethodne godine. Financijski učinak izvoza struje iznosio je 671 milijun KM, što je manje za 4.4 postotka u odnosu na isti period 2022. godine. Fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine dostigao je 2.4 TWh, što predstavlja povećanje od 17.4 posto. Vrijednost neto izvoza je 531 milijun KM i manji je za 24.4 posto.
Bosanskohercegovačko vijeće međunarodnog vijeća za velike električne sustave (CIGRE) u komentaru spomenutih rezultata i brojeva ukazuje na to da je razlog manjih financijskih učinaka izvoza u nižoj cijeni električne energije na burzama, koje se trenutno kreću oko 100 EUR/MWh. Ovdašnji analitičari prognoziraju da se u drugom polugodištu mogu očekivati cijene 100-130 EUR/MWh, što je znatno manje od prošlogodišnjih 700-800 EUR/MWh za isti period.
Prema riječima Edhema Bičakčića, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE mogući nagli skok cijena električne energije na burzama može se desiti samo u slučaju vrlo hladne zime ili nekih većih energetskih havarija.
