Tijekom devet godina u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH urađeno je tek 199 transplantacija, s tim da je prošle godine spašeno samo sedam života. Najčešće je riječ o transplantaciji bubrega sa živog donora, a od navedenih 199 transplantacija – 106 ih je takvih, piše Večernji list BiH.
Što se doniralo?
Podaci Ministarstva zdravstva Federacije BiH ukazuju na veliki pad broja transplantacija posljednjih godina. U 2014. u ovom bh. entitetu urađeno je 28 transplantacija, godinu poslije 46, a 2016. godine 32. U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla tijekom 2017. izvedene su 22 transplantacije, od čega 14 bubrega sa živog donora, četiri s kadavera. Te godine transplantirane su i četiri rožnice. Podaci govore kako se 2018. broj transplantacija ponovno povećava na 30, da bi se godinu poslije gotovo prepolovio. U navedenim kliničkim centrima u Federaciji BiH u 2019. urađeno je tek 16 transplantacija – 11 bubrega sa živih donora, dva s kadavera, dvije rožnice i jedna jetra. Pandemijske 2020. urađeno je pet, a 2021. godine 13 transplantacija da bi prošle godine taj broj bio tek sedam. – Centar za transplantacijsku medicinu je federalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva zdravstva koja obavlja poslove i zadatke utvrđene člankom 6. i člankom 45. Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja te, među ostalim, vodi i evidenciju obavljenih presađivanja organa i tkiva u svrhu liječenja. Centar za transplantacijsku medicinu uspostavljen je u rujnu 2014. i raspolaže podacima o transplantacijama organa i tkiva koje su u razdoblju rujan 2014. – prosinac 2022. obavljene u transplantacijskim centrima u Federaciji BiH, tj. u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. U navedenim kliničkim centrima trenutačno se obavlja transplantacija bubrega (s kadavera i živog donora), jetre (s kadavera), rožnice, kao i transplantacija matičnih stanica periferne krvi – objasnili su iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH. Kada je riječ o potencijalnim donorima organa, njihov broj je značajan. Kako su naveli iz Donorske mreže, u 20 godina djelovanja izdano je oko 70.000 donorskih kartica.
Ograničenje zakonima
Prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH s kraja veljače 2023., u Federaciji BiH na transplantaciju jetre čeka 29 pacijenata/tica, na transplantaciju bubrega 225, rožnice 21 i srca 25. Uz to, 3000 osoba trenutačno se nalazi na dijalizi, od čega oko 1000 u Republici Srpskoj, a oko 2000 u Federaciji BiH. Predsjednik ove Udruge Tomislav Žuljević nedavno je poručio da izjave za medije više ne daje i kako je izgubio nadu da će se situacija promijeniti. Potpredsjednice Udruge Eldina Softić i Amela Šiljević izjavile su za Klix kako su se također povukle iz medija, a kako će se Udruga najvjerojatnije ugasiti. Velik problem koji utječe na broj transplantacija predstavljaju zakoni koji su ograničili žive donore. U BiH samo rodbina do 4. koljena može biti živi donor. Sustav ne poznaje tzv. altruistične transplantacije, donorstvo među prijateljima ili nesrodnim osobama. Za života se u BiH može donirati koštana srž, jedan bubreg i dio jetre. Nakon moždane smrti donora, po dobivanju suglasnosti obitelji, presađuju se rožnice, jetra i bubrezi. Pacijenti koji imaju zatajenje pluća ili srca u BiH su osuđeni na smrt jer se te vrste transplantacija ne rade. U Hrvatskoj je u 2022. obavljeno 96 transplantacija, a prema informacijama Eurotransplanta, broj transplantacija organa od preminulih donora bio je 255.
