Rektori javnih sveučilišta u Bosni i Hercegovini zatražili su u utorak od nadležnih vlasti da što prije otvore pitanje priznavanja visokoškolskih diploma stečenih u BiH u Hrvatskoj i Sloveniji koje ih zasad ne priznaju kao ravnopravne na domicilnim fakultetima.
Na sastanku rektorske konferencije BiH u Banjoj Luci rektori javnih sveučilišta razmatrali su probleme nastale pošto je hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja odlučila da će kao punopravne priznavati samo diplome Sveučilišta u Mostaru.
Time su sva druga sveučilišta u BiH i njihove diplome svrstane u kategoriju onih za koje se u slučaju prijave za posao ili nastavak studija u Hrvatskoj izdaje posebno mišljenje AZVO. To mišljenje poslodavac u Hrvatskoj može, ali i ne mora prihvatiti no u slučaju prijave za posao u državnoj službi u Hrvatskoj ono predstavlja otegotnu okolnost ukoliko je izdano s rezervom.
Takva je situacija rezultat stupanja na snagu novog hrvatskog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih kvalifikacija koji je u primjeni od 2022. godine.
Diplome iz BiH trenutačno nisu automatski priznate niti u Sloveniji no ondje su razlozi nešto drugačiji jer se svode na zahtjev slovenskih vlasti da im se dostave jasne informacije o statutu visokoškolskih ustanova u BiH i njihovih nastavnih programa.
“Pozvali smo obrazovne vlasti u BiH da surađuju s vlastima Hrvatske i Slovenije i djeluju politički kako bi se riješili problemi što ih imaju osobe s diplomama iz BiH”, kazao je novinarima Radoslav Gajanin, rektor banjolučkog sveučilišta koji trenutačno predsjedava rektorskom konferencijom BiH.
Zapravo je riječ o problemima koji su pretežito administrativne prirode jer se s diplomama iz BiH ipak može i zaposliti u Hrvatskoj kao i nastaviti studirati iako je to sada nešto kompliciranije, rekao je.
Krivac su diplome bez pokrića
Gajanin smatra da se Hrvatska vjerojatno time štiti jer se na njezinim sveučilištima kao i u svim drugim zemljama regije broj studenata svake godine smanjuje, te dodaje da u BiH studira velik broj hrvatskih državljana.
Tvrdi da ih ima i u Banjoj Luci gdje su im posebice zanimljive medicina, stomatologija i arhitektura.
Damir Ljubić, ravnatelj Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH (CIP), ocijenio je da je suštinski problem u kvaliteti obrazovnog sustava BiH koji je istodobno rascjepkan i hipertrofiran.
“Politika je uvijek po malo prisutna no ona ovdje nije dominantni problem. Ono čime se mi trebamo baviti je da obrazovanje bude jedan od strateških prioriteta”, kazao je Ljubić.
Dodao je da uspostava sustava osiguranja kvaitete obrazovanja sve rješava, pa tako i pitanje priznavanja diploma iz BiH u drugm državama.
Da su bili uspostavljeni potrebni standardi ne bi se moglo dogoditi da se u BiH masovno izdaju diplome bez pokrića, kaže Ljubić, a s tim je suglasan i banjolučki rektor Gajanin uz konstataciju da je “poplava diploma” koje se ekspresno stječu na sveučilištima u privatnom vlasništvu ozbiljan problem.
“Hrvatska vjerojatno želi zaštiti svoje tržište (rada) od takvih diploma”, kazao je predsjednik Rektorske konferencije BiH.
