Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt iskoristio je u četvrtak široke ovlasti koje ima i nametnuo odluku kojom se osigurava nastavak rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice BiH i još šest institucija kulture od značaja za državu, kojima je prijetio kolaps zbog neriješenog statusa i načina financiranja. 

Zbog političkih blokada iz Republike Srpske Nacionalna knjižnica BiH, Zemaljski i Historijski muzej, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti, Umjetnička galerija, Kinoteka, te Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, koje su utemeljene u nekadašnjoj SR BiH, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma ostale su bez riješenog statusa i načina financiranja.

Političari iz RS-a uporno su osporavali pravo daytonskoj BiH da ima institucije kulture na državnoj razini i stoga odbijali usvajanje zakona koji bi to uredio.

Takav odnos nakon tri desetljeća traganja za privremenim rješenjima kroz financiranje iz sredstava Federacije BiH i Sarajevske županije ove je godine doveo do potpune blokade rada nacionalne knjižnice, koja je ostala bez uprave a zaposleni bez plaća. Knjižnica je zbog toga ostala bez mogućnosti izdavanja međunarodnog standardnog broja za publikacije (ISBN), što je dovelo u pitanje cjelokupnu izdavačku djelatnost u BiH.

Stella Griffiths, izvršna direktorica Međunarodne agencije za ISBN, sa sjedištem u Londonu, prošlog je tjedna zbog toga pisala Schmidtu i vlastima u BiH tražeći njihovu hitnu intervenciju i mjere kojima bi se deblokirao rad nacionalne knjižnice.

Samo je Schmidt na to reagirao donoseći nalog kojim je osigurao privremenu pravnu osnovu za isplatu plaća zaposlenih i troškova svih sedam institucija kulture na razini BiH, dok je Vijeću ministara BiH ostavio rok od 60 dana da parlamentu pošalju prijedlog zakona kojim bi se trajno uredio njihov status.

“Ovih sedam institucija čine kulturni identitet i stupovi su BiH”, kazao je Schmidt u izjavi pred sjedištem nacionalne knjižnice u Sarajevu.

Istaknuo je kako BiH kao osnivač i vlasnik tih institucija mora poštovati odgovornost koji ima prema njima, uključujući financiranje, jer se ne smije dopustiti uništenje tih simbola tradicije i zajedničke budućnosti.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt iskoristio je u četvrtak široke ovlasti koje ima i nametnuo odluku kojom se osigurava nastavak rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice BiH i još šest institucija kulture od značaja za državu, kojima je prijetio kolaps zbog neriješenog statusa i načina financiranja. 

Zbog političkih blokada iz Republike Srpske Nacionalna knjižnica BiH, Zemaljski i Historijski muzej, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti, Umjetnička galerija, Kinoteka, te Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, koje su utemeljene u nekadašnjoj SR BiH, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma ostale su bez riješenog statusa i načina financiranja.

Političari iz RS-a uporno su osporavali pravo daytonskoj BiH da ima institucije kulture na državnoj razini i stoga odbijali usvajanje zakona koji bi to uredio.

Takav odnos nakon tri desetljeća traganja za privremenim rješenjima kroz financiranje iz sredstava Federacije BiH i Sarajevske županije ove je godine doveo do potpune blokade rada nacionalne knjižnice, koja je ostala bez uprave a zaposleni bez plaća. Knjižnica je zbog toga ostala bez mogućnosti izdavanja međunarodnog standardnog broja za publikacije (ISBN), što je dovelo u pitanje cjelokupnu izdavačku djelatnost u BiH.

Stella Griffiths, izvršna direktorica Međunarodne agencije za ISBN, sa sjedištem u Londonu, prošlog je tjedna zbog toga pisala Schmidtu i vlastima u BiH tražeći njihovu hitnu intervenciju i mjere kojima bi se deblokirao rad nacionalne knjižnice.

Samo je Schmidt na to reagirao donoseći nalog kojim je osigurao privremenu pravnu osnovu za isplatu plaća zaposlenih i troškova svih sedam institucija kulture na razini BiH, dok je Vijeću ministara BiH ostavio rok od 60 dana da parlamentu pošalju prijedlog zakona kojim bi se trajno uredio njihov status.

“Ovih sedam institucija čine kulturni identitet i stupovi su BiH”, kazao je Schmidt u izjavi pred sjedištem nacionalne knjižnice u Sarajevu.

Istaknuo je kako BiH kao osnivač i vlasnik tih institucija mora poštovati odgovornost koji ima prema njima, uključujući financiranje, jer se ne smije dopustiti uništenje tih simbola tradicije i zajedničke budućnosti.