Novi podaci iz istraživanja Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi vezano uz antimikrobnu rezistenciju otkrili su kako dvanaest posto ispitanika u Bosni i Hercegovini (BiH) koristi antibiotike bez medicinskog recepta.

Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52 posto u usporedbi s 23 posto u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najnižu razinu prijavljenu od 2009. godine).

Također, 53 posto ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49 posto smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78 posto ispitanika izjavilo je kako su dobili recept za antibiotik, dok je 8 posto bilo nesigurno na koji su način došli do antibiotika.

Spomenuto istraživanje obuhvatilo je 8.221 ispitanika iz 14 država članica u Europskoj regiji WHO-a, uključujući BiH, kao i Albaniju, Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Republiku Moldaviju, Tadžikistan, Tursku i Uzbekistan. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1.055 ispitanika iz BiH, što ovo istraživanje čini prvim takve vrste u regiji.

Naši nalazi ilustriraju nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju vezano uz nepravilnu upotrebu antibiotika, što može dovesti do infekcija koje je teško ili čak nemoguće liječiti. Još uvijek je dug put pred nama kako bismo usporili brzo širenje bakterija otpornih na liječenje, što postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju na globalnoj razini. Zemlje moraju hitno pokrenuti ciljane kampanje podizanja svijesti koje će doprijeti do ljudi, zajednica i zdravstvenih radnika – izjavio je dr. Hans Henri Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.

Specijalni predstavnik WHO-a u BiH, dr. Erwin Cooreman, naglasio je kako istraživanje također pokazuje da su zdravstveni radnici, posebno liječnici, najpouzdaniji izvori informacija.

Ovo pruža jedinstvenu priliku da iskoristimo to povjerenje kako bismo riješili nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju te osnažili zdravstvene profesionalce da poboljšaju svijest pacijenata i javnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika – dodao je Cooreman.

Mapa puta o antimikrobnoj rezistenciji za Europsku regiju WHO-a za razdoblje 2023. – 2030., zajedno s nedavno usvojenom političkom deklaracijom na drugom sastanku na visokoj razini o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) tijekom 79. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, poslužit će kao katalizator za hitne i koordinirane akcije u regiji. Na temelju ovih obaveza, Regionalni ured WHO-a za Europu ponavlja svoju podršku državama članicama u borbi protiv antimikrobne rezistencije. U tom kontekstu, danas je pokrenuta i godišnja kampanja Svjetskog tjedna svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), pod sloganom “Edukacija. Zagovaranje. Djelovanje”, koja naglašava ključnu potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv AMR-a, priopćeno je iz Ureda WHO-a u BiH.

Novi podaci iz istraživanja Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi vezano uz antimikrobnu rezistenciju otkrili su kako dvanaest posto ispitanika u Bosni i Hercegovini (BiH) koristi antibiotike bez medicinskog recepta.

Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52 posto u usporedbi s 23 posto u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najnižu razinu prijavljenu od 2009. godine).

Također, 53 posto ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49 posto smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78 posto ispitanika izjavilo je kako su dobili recept za antibiotik, dok je 8 posto bilo nesigurno na koji su način došli do antibiotika.

Spomenuto istraživanje obuhvatilo je 8.221 ispitanika iz 14 država članica u Europskoj regiji WHO-a, uključujući BiH, kao i Albaniju, Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Republiku Moldaviju, Tadžikistan, Tursku i Uzbekistan. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1.055 ispitanika iz BiH, što ovo istraživanje čini prvim takve vrste u regiji.

Naši nalazi ilustriraju nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju vezano uz nepravilnu upotrebu antibiotika, što može dovesti do infekcija koje je teško ili čak nemoguće liječiti. Još uvijek je dug put pred nama kako bismo usporili brzo širenje bakterija otpornih na liječenje, što postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju na globalnoj razini. Zemlje moraju hitno pokrenuti ciljane kampanje podizanja svijesti koje će doprijeti do ljudi, zajednica i zdravstvenih radnika – izjavio je dr. Hans Henri Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.

Specijalni predstavnik WHO-a u BiH, dr. Erwin Cooreman, naglasio je kako istraživanje također pokazuje da su zdravstveni radnici, posebno liječnici, najpouzdaniji izvori informacija.

Ovo pruža jedinstvenu priliku da iskoristimo to povjerenje kako bismo riješili nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju te osnažili zdravstvene profesionalce da poboljšaju svijest pacijenata i javnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika – dodao je Cooreman.

Mapa puta o antimikrobnoj rezistenciji za Europsku regiju WHO-a za razdoblje 2023. – 2030., zajedno s nedavno usvojenom političkom deklaracijom na drugom sastanku na visokoj razini o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) tijekom 79. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, poslužit će kao katalizator za hitne i koordinirane akcije u regiji. Na temelju ovih obaveza, Regionalni ured WHO-a za Europu ponavlja svoju podršku državama članicama u borbi protiv antimikrobne rezistencije. U tom kontekstu, danas je pokrenuta i godišnja kampanja Svjetskog tjedna svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), pod sloganom “Edukacija. Zagovaranje. Djelovanje”, koja naglašava ključnu potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv AMR-a, priopćeno je iz Ureda WHO-a u BiH.