Na valutnim je tržištima nastavljen rast vrijednosti dolara prema košarici valuta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 106,69 bodova, najvišu razinu u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,01 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 154,85 na 156,02 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0545 dolara, najnižu razinu u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0595 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,59 posto, na 71,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,67 posto, na 67,95 dolara.

Pad na azijskim burzama četvrti dan zaredom
Na većini azijskih burzi cijene su dionica pale i u četvrtak, četvrti dan zaredom, jer su splasnule nade da će se kinesko tržište nekretnina uskoro oporaviti i jer se ulagači plaše novog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 1,4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,1 i 0,4 posto.

Kineske burze i dalje su pod pritiskom strahovanja od protekcionističke politike novog-starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Trump je još u kampanji najavio povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda, a ulagači vjeruju da će Kina odgovoriti sličnim mjerama.

Osim toga, povećanje carina moglo bi usporiti rast svjetskog gospodarstva, ali i potaknuti inflaciju, što bi nagnalo središnje banke da zaustave proces smanjenja kamata.

Kineski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što nove mjere nisu, po njihovoj procjeni, dovoljne da bi suzbile dugotrajnu krizu na tržištu nekretnina.

Podrška tržištima nije stigla ni s Wall Streeta, gdje su jučer burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni.

U fokusu ulagača bili su jučer podaci o inflaciji u SAD-u u listopadu. Potrošačke cijene ojačale su za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj porasle 2,6 posto.

Kako su ti podaci u skladu s očekivanjima analitičara, nisu osjetnije utjecali na očekivanjima u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Na tržištu se procjenjuje da će Fed i na sjednici u prosincu smanjiti kamate, treći put ove godine, za 0,25 postotnih bodova.

Na valutnim je tržištima nastavljen rast vrijednosti dolara prema košarici valuta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 106,69 bodova, najvišu razinu u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,01 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 154,85 na 156,02 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0545 dolara, najnižu razinu u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0595 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,59 posto, na 71,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,67 posto, na 67,95 dolara.

Pad na azijskim burzama četvrti dan zaredom
Na većini azijskih burzi cijene su dionica pale i u četvrtak, četvrti dan zaredom, jer su splasnule nade da će se kinesko tržište nekretnina uskoro oporaviti i jer se ulagači plaše novog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 1,4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,1 i 0,4 posto.

Kineske burze i dalje su pod pritiskom strahovanja od protekcionističke politike novog-starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Trump je još u kampanji najavio povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda, a ulagači vjeruju da će Kina odgovoriti sličnim mjerama.

Osim toga, povećanje carina moglo bi usporiti rast svjetskog gospodarstva, ali i potaknuti inflaciju, što bi nagnalo središnje banke da zaustave proces smanjenja kamata.

Kineski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što nove mjere nisu, po njihovoj procjeni, dovoljne da bi suzbile dugotrajnu krizu na tržištu nekretnina.

Podrška tržištima nije stigla ni s Wall Streeta, gdje su jučer burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni.

U fokusu ulagača bili su jučer podaci o inflaciji u SAD-u u listopadu. Potrošačke cijene ojačale su za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj porasle 2,6 posto.

Kako su ti podaci u skladu s očekivanjima analitičara, nisu osjetnije utjecali na očekivanjima u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Na tržištu se procjenjuje da će Fed i na sjednici u prosincu smanjiti kamate, treći put ove godine, za 0,25 postotnih bodova.