Gotovo dvostruko više muškaraca nego žena u Njemačkoj smatra da bi većina ljudi trebala imati djecu, rezultati su istraživanja Ipsosa.

Po ispitivanju, to smatra 59 posto muškaraca, u odnosu prema samo 33 posto žena.

Razlika na razini Europske unije nešto je manja – 53 posto muškaraca s time se slaže, u odnosu prema 39 posto žena, po podacima Ipsosa.

Ispitivanje je provedeno putem interneta na 1000 ljudi u Njemačkoj u dobi od 16 do 74 godine od 15. veljače do 23. travnja.

Psihologinja Mareile Poettering iz Sonthofena na jugu Bavarske objasnila je da je to zato što djeca više mijenjaju živote žena nego muškaraca.

Legitimna zabrinutost za karijeru
Žene često ulažu mnogo u obrazovanje, poslove i karijere. „Prema tome, opravdano se boje da bi im dijete utjecalo na karijeru”, rekla je.

Djeca zapravo često znače drukčiji poslovni put za žene. Ponekad se majke stavlja na niže pozicije ili čak dugoročno ostaju bez posla.

Izazov balansiranja obitelji i posla u Njemačkoj je tim teži što mnoge tvrtke ne nude radne modele prilagođene obiteljskom životu, rekla je.

Mnogim ženama važno je da mogu zarađivati vlastiti novac. Povrh toga, boje se i da si neće moći priuštiti obitelj. „I to je opravdano”, smatra Poettering.

Kada dođe dijete, često je potreban veći stan, a stanova trenutačno nema dovoljno i ljudi si ih često ne mogu priuštiti. Drugi troškovi također kontinuirano rastu.

Nadalje, mladi parovi danas često žive daleko od svojih širih obitelji i ne mogu se oslanjati na njihovu pomoć za brigu o djeci.

Žene bez djece često izražavaju zabrinutost da se neće moći nositi s odgojem djeteta, osobito kada vide kako su mlade majke u njihovu okruženju često preopterećene.

Žene u tzv. srednjoj klasi posebno su opterećene s više obveza, dodala je psihologinja iz Koelna Petra Jagow.

Bogati ljudi imaju dovoljno resursa za brigu o djeci. U siromašnoj skupini, neke obveze, na primjer povezane s poslom, često ne postoje i rano majčinstvo privlačnije je nekim mladim ženama od obrazovanja.

Osim resursa, stručnjaci su istaknuli i utjecaj životnih očekivanja i težnji.

„U Njemačkoj je to posebno izazovno zbog uvjeta u okruženju u odnosu prema susjednim zemljama”, rekla je Jagow. „Kako god da žena tome pristupi, čini pogrešno.”

Napomenula je da termin “Rabenmutter” koji se odnosi na lošu majku ili majku koja ne brine dovoljno o svojim potomcima „postoji samo u Njemačkoj”.

Općenito, dobiva se dojam da žene možda i žele dijete, ali nisu spremne platiti trenutačno visoku cijenu za to, rekla je.

Da bi se to promijenilo, mora se poboljšati ključne uvjete kao što su organizirana skrb za djecu, uvjeti rada i mirovinske sheme.

Gotovo dvostruko više muškaraca nego žena u Njemačkoj smatra da bi većina ljudi trebala imati djecu, rezultati su istraživanja Ipsosa.

Po ispitivanju, to smatra 59 posto muškaraca, u odnosu prema samo 33 posto žena.

Razlika na razini Europske unije nešto je manja – 53 posto muškaraca s time se slaže, u odnosu prema 39 posto žena, po podacima Ipsosa.

Ispitivanje je provedeno putem interneta na 1000 ljudi u Njemačkoj u dobi od 16 do 74 godine od 15. veljače do 23. travnja.

Psihologinja Mareile Poettering iz Sonthofena na jugu Bavarske objasnila je da je to zato što djeca više mijenjaju živote žena nego muškaraca.

Legitimna zabrinutost za karijeru
Žene često ulažu mnogo u obrazovanje, poslove i karijere. „Prema tome, opravdano se boje da bi im dijete utjecalo na karijeru”, rekla je.

Djeca zapravo često znače drukčiji poslovni put za žene. Ponekad se majke stavlja na niže pozicije ili čak dugoročno ostaju bez posla.

Izazov balansiranja obitelji i posla u Njemačkoj je tim teži što mnoge tvrtke ne nude radne modele prilagođene obiteljskom životu, rekla je.

Mnogim ženama važno je da mogu zarađivati vlastiti novac. Povrh toga, boje se i da si neće moći priuštiti obitelj. „I to je opravdano”, smatra Poettering.

Kada dođe dijete, često je potreban veći stan, a stanova trenutačno nema dovoljno i ljudi si ih često ne mogu priuštiti. Drugi troškovi također kontinuirano rastu.

Nadalje, mladi parovi danas često žive daleko od svojih širih obitelji i ne mogu se oslanjati na njihovu pomoć za brigu o djeci.

Žene bez djece često izražavaju zabrinutost da se neće moći nositi s odgojem djeteta, osobito kada vide kako su mlade majke u njihovu okruženju često preopterećene.

Žene u tzv. srednjoj klasi posebno su opterećene s više obveza, dodala je psihologinja iz Koelna Petra Jagow.

Bogati ljudi imaju dovoljno resursa za brigu o djeci. U siromašnoj skupini, neke obveze, na primjer povezane s poslom, često ne postoje i rano majčinstvo privlačnije je nekim mladim ženama od obrazovanja.

Osim resursa, stručnjaci su istaknuli i utjecaj životnih očekivanja i težnji.

„U Njemačkoj je to posebno izazovno zbog uvjeta u okruženju u odnosu prema susjednim zemljama”, rekla je Jagow. „Kako god da žena tome pristupi, čini pogrešno.”

Napomenula je da termin “Rabenmutter” koji se odnosi na lošu majku ili majku koja ne brine dovoljno o svojim potomcima „postoji samo u Njemačkoj”.

Općenito, dobiva se dojam da žene možda i žele dijete, ali nisu spremne platiti trenutačno visoku cijenu za to, rekla je.

Da bi se to promijenilo, mora se poboljšati ključne uvjete kao što su organizirana skrb za djecu, uvjeti rada i mirovinske sheme.