Klimatski znanstvenici procjenjuju da bi zbog ekstremnih vrućina koje donosi “super El Niño” u idućih šest mjeseci moglo umrijeti više od 450.000 ljudi. Ta brojka ne uključuje preuranjene smrti koje su već posljedica rasta temperature uslijed klimatskih promjena, piše Guardian. Posljedice će se osjetiti diljem svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i SAD-a. Predviđa se i velik broj smrti zbog suša, šumskih požara i poplava, pojava koje redovito prate El Niño.
El Niño koji trenutačno zagrijava planet u ponedjeljak je premašio dosad najviše zabilježene temperature za taj fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Vrućina je toliko veća od svih prijašnjih pojava da su je znanstvenici opisali kao “zapanjujuću” i “razine Godzille”. Riječ je o prirodnom klimatskom događaju, ali globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove učinke.
Procjene smrtnosti od vrućine izrađene su na regionalnoj razini. Istraživači ističu da projekcije precizno pokazuju gdje je potrebno uvesti zaštitne mjere kako bi se spasili životi. Te akcije uključuju bolju prognozu toplinskih valova, otvaranje centara za rashlađivanje, povećanje broja osoblja u medicinskim ustanovama tijekom najtoplijih razdoblja te zaštitu radnika na otvorenom.
Globalni rizik i najugroženije zemlje
“Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika brojka da može djelovati apstraktno, ali nju čine roditelji i djeca, bake i djedovi, susjedi, ljudi koji idu na posao, brinu o obiteljima i žive svoje živote”, izjavio je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba na Sveučilištu u Chicagu i jedan od autora izvješća.
Procjena smrtnosti odnosi se na razdoblje od rujna do veljače 2027. godine, do kada sežu trenutačne temperaturne prognoze. Ipak, znanstvenici smatraju da će se povećana stopa smrtnosti uzrokovana vrućinom nastaviti sve do lipnja ili srpnja 2027.
Najpogođenije zemlje u idućih šest mjeseci bit će tropske države: Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se nalazi među 20 najugroženijih nacija s predviđenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva. Šire gledano, regija Sahel u Africi i jugoistočna Azija također su pod snažnim utjecajem.
Projekcije se temelje na recenziranim metodama koje prate mjesečni odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva u 24.378 regija diljem svijeta. Ti su podaci kombinirani s prognozama viših temperatura zbog El Niña u nadolazećim mjesecima. Kao polazište uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom po mjesecu u razdoblju od 1996. do 2025. godine.
“Ljudi su već ranije mogli predvidjeti poremećaje u poljoprivrednim prinosima i na to unaprijed upozoriti”, rekao je Greenstone. “Ovo novo izvješće omogućuje nam da isto učinimo za još važniji ishod – rekao bih najvažniji – a to je smrt.” Izvješće će biti predano znanstvenom časopisu na recenziju, a Greenstone je dodao da bi, s obzirom na hitnost situacije, “bilo neodgovorno šutjeti o tome”.
Upozorenje za budućnost
Znanstvenici kažu da je ovaj El Niño ujedno i “razglednica iz naše budućnosti” jer podiže temperature na razinu koja se zbog klimatske krize predviđala tek za 20 godina.
“Jačanje hitnih službi i bolje usmjeravanje napora mogu spasiti mnoge živote ove godine”, rekla je koautorica izvješća dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley. “Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu normalne, ne želimo biti u stalnom izvanrednom stanju. Moramo se pokrenuti odmah kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze.”
El Niño će utjecati i na zalihe hrane. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u kolovozu da bi njegove posljedice mogle dovesti do akutne gladi za oko 50 milijuna ljudi i uzrokovati rast cijena. Veliki El Niño iz 1877. i 1878. godine uzrokovao je više od 50 milijuna smrti zbog suše i gladi, a najteže su bile pogođene Indija, Brazil i Kina.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu izjavila je u ponedjeljak: “Trenutni El Niño predstavlja golemu preraspodjelu energije u klimatskom sustavu i opasan je jer se odvija povrh znatno toplijeg klimatskog sustava na koji je utjecao čovjek.”
“Stoga ćemo na mnogim mjestima diljem svijeta doživjeti nikad viđene ekstremne vrućine, sa svim posljedicama za zdravlje, sigurnost hrane i opskrbu vodom. El Niño dolazi i odlazi, ali dok god nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, što zajednicama znatno otežava nošenje s posljedicama”, poručila je Otto, piše Index.hr.
