„Max Primorac će imati važnu savjetodavnu ulogu i govoriti američkoj administraciji što se uistinu događa u BiH, jer, nažalost, desetljećima iz ove zemlje idu pogrešne informacije, zbog čega izostaju i konkretni dogovori“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne izvršni urednik i voditelj dopisništva Večernjeg lista u BiH Željko Andrijanić komentirajući službeno imenovanje Primorca u administraciju Donalda Trumpa.
Objasnio je kako je ovo otvorilo pitanje odnosa Washingtona prema BiH, ali i potencijalnog utjecaja koji bi ovaj dužnosnik mogao imati na političke prilike u zemlji.
Komšićeva i Kavazovićeva potpora Iranu
Komentirao je odnos političkih aktera u BiH prema Islamskoj Republici Iran te poručio kako takvi potezi mogu imati negativne posljedice na međunarodnu poziciju zemlje. Osvrnuo se na stav Željka Komšića o potpori Iranu te istaknuo kako „ta njegova inat politika traje već desetljećima, tako da to i ne iznenađuje. Potpora na ovaj način kako to Sarajevo radi je izuzetno loša, ne samo za tu bošnjačku propagandu, nego za Bosnu i Hercegovinu u cjelini“.
Osvrnuo se i na susret reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića s iranskim veleposlanikom u Sarajevu, istaknuvši kako, iako je u službenim porukama naglašeno zalaganje za mir, takav potez u danom trenutku može biti protumačen i kao određena vrsta potpore Iranu. „Kavazovića smatram jednim od mudrih ljudi kod Bošnjaka. Smatram da se on ipak više zalaže za mir nego za neke nestabilnosti, ali ova potpora Iranu mu uistinu nije trebala u ovim trenucima.“
Radončić kao alternativa
Istaknuo je kako da, Alija Izetbegović nije otac Bakiru, pitanje kojim bi se on poslom bavio. „Za politiku sigurno ne bi bio sposoban jer radikalnim metodama uspijeva pobijediti. Kamo sreće da je netko umjereniji došao na čelo bošnjačke politike da je to bio Fahrudin Radončić možda bi se već svi do sada dogovorili u BiH. Ako ništa moglo bi se razgovarati i ne bi bilo radikalizma kojeg vidimo kod Bakira Izetbegovića i Trojke. Bilo bi više Bosne i Hercegovine“, objasnio je Andrijanić.
Udarac Komšiću i Kovačeviću
Naveo je kako se nada da će Hrvati izaći s dva kandidata za Predsjedništvo, ali 2030. godine, a ne 2026. jer to Hrvatima u ovom trenutku ne treba. „Sada je nužno nastupiti s jednim kandidatom koji bi imao potporu i vlasti i oporbe među hrvatskim strankama. Ne smije se više dopustiti Kovačeviću i Komšiću da i dalje nameću Hrvatima nešto nelegitimno. Zato treba ići s jednim kandidatom da im se zada udarac, a vjerujem da će biti dovoljno mudrosti među Hrvatima da se to i ostvari“, kazao je Andrijanić.
Schmidt nestao
Rekao je kako je Christian Schmidt nestao, unatoč svojoj ključnoj ulozi oko izmjena Izbornog zakona u BiH. Naglasio je da bi Schmidt trebao iskoristiti svoj autoritet i donijeti promjene koje bi dugoročno relaksirale odnose u zemlji. „Treba ga motivirati da konačno nešto poduzme kako bi svi u ovoj zemlji bili zadovoljni donošenjem izmjena Izbornog zakona. To nikome ništa loše neće donijeti, a bez takvih promjena ne može biti održive buduće zajedničke politike u zemlji.“
Parolinova poruka krnjem Predsjedništvu
Komentirao je diplomatski izgred tijekom posjeta članova krnjeg Predsjedništva BiH papi Lavu XIV. nakon čega je prešućen ključni dio priopćenja Svete Stolice o potrebi jednakopravnog položaja sva tri konstitutivna naroda u BiH. „Glavni tajnik Pietro Parolin ih nije primio, što u diplomatskom jeziku šalje jasnu poruku, jer Parolin je dobro upoznat sa situacijom u BiH“, kazao je Andrijanić. Dodao je kako bi uskoro predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora trebali posjetiti Vatikan i predstaviti stvarno stanje u BiH.
