U Hercegovačko neretvanskoj županiji još se zbrajaju štete nastale nakon izlijevanja rijeka Bune i Bunice, te Bregave i Trebižata. Poplave su zahvatile stambene objekte, ugostiteljske objekte i poljoprivredna imanja, a stradala su i polja pripremljena za proljetnu sjetvu, piše BHRT.
Koliki je stvarni razmjer štete znat će se tek nakon što nadležne službe završe terenske procjene.
U naselju Malo polje južno od Mostara voda se u međuvremenu povukla, no posljedice prošlotjedne poplave i dalje su jasno vidljive. Tragovi mulja i uništena poljoprivredna zemljišta svjedoče o bujici kakvu mještani, kako kažu, ne pamte desetljećima. Biseri Bijelić voda je poplavila kuću, a velika šteta pričinjena je i na imanju iza obiteljskog doma. Kako navodi, tek nakon što se sve isuši moći će se vidjeti kolika je stvarna šteta, no već je sada jasno da je voda odnijela obrađenu zemlju i razorila polja koja je godinama obrađivala.
Slično svjedoči i Mirsad Bijelić iz istog naselja, kojem voda nije ušla u kuću, ali je uništila poljoprivredne strojeve bez kojih, kako ističe, ne može nastaviti s radom. Poplava mu je oštetila frezu i kosačicu, a bez te opreme, kaže, poljoprivreda postaje gotovo nemoguća, pa će biti primoran osloniti se na pomoć susjeda.
Poplave nisu zaobišle ni područja Stoca i Čapljine, gdje su se izlile rijeke Bregava i Trebižat. Pod vodom su se našla poljoprivredna polja i pojedini stambeni objekti, a štete se još uvijek evidentiraju. Iz Civilne zaštite Čapljine navode kako se kuće u velikoj mjeri nalaze uz same riječne tokove, zbog čega pri nailasku velikih voda dolazi do poplava, no prema trenutačnim informacijama nije bilo većih oštećenja na stambenim objektima. Polja uz rijeke, osobito u trebižaćkom i prćavačkom polju, bila su pod vodom, što se u tim područjima, ističu, povremeno ponavlja.
Iz gradske uprave Čapljine navode kako su za sada zaprimljeni tek pojedinačni zahtjevi za procjenu štete, te da će se tek nakon što se svi podaci objedine moći govoriti o ukupnom iznosu nastale štete. Dok se zbrajaju posljedice na imovini i poljoprivrednim nasadima, nadležne službe upozoravaju kako poplavama dijelom pridonosi i ljudski faktor. Godinama se, ističu, zapuštaju i zatrpavaju odvodni kanali, a neprimjerena gradnja dodatno sužava riječna korita, čime se povećava rizik od izlijevanja i velikih materijalnih šteta.
