Povećanje minimalca sa 700 na 900 KM u Republici Srpskoj rezultiralo je brojnim poskupljenjima i većim prihodima u proračun RS. Tako su usluge skuplje i za više od deset posto, a uslužne poslove obavljaju uglavnom poduzetnici koji imaju zaposlenog jednog radnika i prikazuju isplaćenu najnižu plaću. Kao što su i najavili, rast troškova prebacili su na potrošače.

Primjera radi, za kompletno pranje automobila u Banjoj Luci koje je koštalo 15 KM sada treba platiti 18 KM. Feniranje kose srednje dužine je 15 KM u salonu u kojem je koštalo 12 KM, dok je muško šišanje skuplje za oko 2,50 – 3 KM i najniža cijena je 10 KM.   Kava je poskupjela za otprilike 0,50 KM i košta u prosjeku 2,50 KM. Kemijsko čišćenje muškog odjela poskupjelo je za najmanje 2 KM, a u prosjeku košta oko 22 KM.

Ovo su samo neke od cijena usluga koje su povećane u ovoj godini, a neki poduzetnici su čak dva puta u tri mjeseca povećavali cijene jer su im vlasnici poslovnih prostora povećali kiriju.

– Vlasnik mi je povećao kiriju za 10 posto jer su i njemu svi životni troškovi povećani. Zato sam i ja morala da još jednom podignem cijene – kaže vlasnica jednog frizerskog salona u Banja Luci.

Po podacima Zavoda za statistiku RS, godišnji rasta kirija u ožujku je 11,1 posto.

Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-poduzetničke komore Banja Luka, za Fenu kaže da je sasvim očekivano da se povećanje troškova poduzetnika odrazi na povećanje cijena proizvoda  usluga.

– Mi smo se zalagali da se, ako se već ide u povećanje najniže plaće, istovremeno smanje nameti na plaću kako bi se to namirilo. Međutim, to se nije dogodilo pa imamo veće cijene jer nema drugih izvora da se kompenziraju rast troškova u radu poduzetnika – navodi Blagojević.

Sada je, kako kaže, pitanje koliko naše malo tržište može da izdrži rast cijena i koliko sve ovo utiče na kupovnu moć građana.

– Već dvije-tri godine imamo konstantan rast cijena, odnosno inflaciju, i, s druge strane, pritisak na rast plaća. Imamo spiralnu inflaciju i pitanje je do kada može to da traje. Ušli smo u vrzino kolo. Mislim da bez sistemskih rješenja ovo neće stati – smatra Blagojević.

Povećanje minimalca za 200 KM osjeti se i u proračunu RS, pa su tako u prva tri mjeseca ove godine prihodi od poreza na dohodak veći za 20 posto, a od doprinosa za 12 posto.

Vlada RS je odlučila da najniža zakonska plaća od 1. siječnja iznosi 900 KM umjesto dotadašnjih 700 KM.                                   

Povećanje minimalca sa 700 na 900 KM u Republici Srpskoj rezultiralo je brojnim poskupljenjima i većim prihodima u proračun RS. Tako su usluge skuplje i za više od deset posto, a uslužne poslove obavljaju uglavnom poduzetnici koji imaju zaposlenog jednog radnika i prikazuju isplaćenu najnižu plaću. Kao što su i najavili, rast troškova prebacili su na potrošače.

Primjera radi, za kompletno pranje automobila u Banjoj Luci koje je koštalo 15 KM sada treba platiti 18 KM. Feniranje kose srednje dužine je 15 KM u salonu u kojem je koštalo 12 KM, dok je muško šišanje skuplje za oko 2,50 – 3 KM i najniža cijena je 10 KM.   Kava je poskupjela za otprilike 0,50 KM i košta u prosjeku 2,50 KM. Kemijsko čišćenje muškog odjela poskupjelo je za najmanje 2 KM, a u prosjeku košta oko 22 KM.

Ovo su samo neke od cijena usluga koje su povećane u ovoj godini, a neki poduzetnici su čak dva puta u tri mjeseca povećavali cijene jer su im vlasnici poslovnih prostora povećali kiriju.

– Vlasnik mi je povećao kiriju za 10 posto jer su i njemu svi životni troškovi povećani. Zato sam i ja morala da još jednom podignem cijene – kaže vlasnica jednog frizerskog salona u Banja Luci.

Po podacima Zavoda za statistiku RS, godišnji rasta kirija u ožujku je 11,1 posto.

Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-poduzetničke komore Banja Luka, za Fenu kaže da je sasvim očekivano da se povećanje troškova poduzetnika odrazi na povećanje cijena proizvoda  usluga.

– Mi smo se zalagali da se, ako se već ide u povećanje najniže plaće, istovremeno smanje nameti na plaću kako bi se to namirilo. Međutim, to se nije dogodilo pa imamo veće cijene jer nema drugih izvora da se kompenziraju rast troškova u radu poduzetnika – navodi Blagojević.

Sada je, kako kaže, pitanje koliko naše malo tržište može da izdrži rast cijena i koliko sve ovo utiče na kupovnu moć građana.

– Već dvije-tri godine imamo konstantan rast cijena, odnosno inflaciju, i, s druge strane, pritisak na rast plaća. Imamo spiralnu inflaciju i pitanje je do kada može to da traje. Ušli smo u vrzino kolo. Mislim da bez sistemskih rješenja ovo neće stati – smatra Blagojević.

Povećanje minimalca za 200 KM osjeti se i u proračunu RS, pa su tako u prva tri mjeseca ove godine prihodi od poreza na dohodak veći za 20 posto, a od doprinosa za 12 posto.

Vlada RS je odlučila da najniža zakonska plaća od 1. siječnja iznosi 900 KM umjesto dotadašnjih 700 KM.