Slučaj “Vijadukt”, koji je danima aktualan u BiH jer se traži rješenje za namirenje 110 milijuna KM duga slovenskoj tvrtki, nije jedino što bi trebalo brinuti nadležne, pišu Nezavisne.
Naime, Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, u ovom trenutku potencijalno se suočavaju s još tri međunarodna sudska procesa, od kojih su neki već u arbitraži, a koji su “teški”, uz spomenutih 110 milijuna, čak 1,7 milijardi KM.
Prema podacima Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, tijekom 2024. godine bila su aktivna dva arbitražna postupka, jedan zahtjev za mirno rješavanje spora i jedan potencijalni postupak.
Prvi arbitražni postupak je već spomenuti slučaj “Viadukt”.
Ovaj slučaj se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID), a u kojem je spomenuta tvrtka iz Portoroža, te još dvojica slovenskih državljana (Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček), tužila Bosnu i Hercegovinu za materijalnu i nematerijalnu štetu u iznosu od 42.600.000 eura ili 83.759.339 KM.
Ovaj slučaj, trenutno najaktuelniji u BiH, datira iz 2004. godine, kada su Vlada Republike Srpske i HE Vrbas, čiji je vlasnik “Viaduct”, potpisale ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka – Niška, vrijedan 165 miliona KM.
Taj ugovor jednostrano je raskinut 2015. godine, zbog čega je “Viaduct” Vladi Srpske podnio odštetni zahtjev vrijedan više od 40 milijuna eura. Budući da dogovor nije postignut, “Viaduct” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu Washingtonu, a presudom iz 2022. godine BiH se obvezuje da “Viaductu” isplati odštetu od oko 110 milijuna maraka.
Drugi arbitražni postupak opet je vezan uz Slovence.
Riječ je o tužbi “Elektrogospodarstva” Slovenije protiv BiH zbog neispunjenih obveza oko prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, a sve je vrijedno čak 695.175.000 eura ili 1,3 milijarde KM.
I ovaj slučaj je u Washingtonu, a nastavak je sporenja RiTE Ugljevik sa Slovencima.
Podsjetimo, slovensko “Elektrogospodarstvo” i Holding “Slovenske elektrane” potpisali su 2024. godine s predstavnicima RiTE tri ugovora prema kojima se ugljevička tvrtka obvezala Slovencima isplatiti čak 372 milijuna KM odštete.
No, vlast u Srpskoj zastupa stav da se ovaj arbitražni postupak ne tiče Republike Srpske, već BiH, te da je usmjeren prema Vijeću ministara BiH i Pravobraniteljstvu BiH.
Diko Cvijetinović, direktor RiTE Ugljevik, ranije je rekao za “Nezavisne” da su u tijeku pregovori o ostalim arbitražnim odlukama za kamate i naknade štete za 2022. i 2023. godinu, te da, ukoliko se to riješi, kako je dogovoreno u prvom dijelu arbitraže u Beogradu, RiTE neće imati razloga za brigu.
Treći postupak koji se vodi pred Državnim odvjetnikom BiH je zahtjev za mirno rješavanje spora između “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) u vezi s ulaganjem u RiTE Gacko.
Hrvatska strana traži da im se na ime obeštećenja isplati 100.000.000 eura ili 196 milijuna KM po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane Gata tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća.
Prema tada potpisanom ugovoru, RiTE Gacko se obvezala isporučivati Hrvatskoj jednu trećinu proizvedene električne energije, i to sve do 1992. godine, kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini.
Zbog te činjenice u HEP-u su procijenili da su dužni 400 milijuna tadašnjih maraka, pa su 2017. Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirno rješenje spora (mirno rješenje) tražeći da im se isplati 100 milijuna eura odštete.
“Od 2017. godine dobili smo tri zahtjeva Pravobraniteljstva BiH za produljenje roka za izjašnjavanje o zahtjevu, ali ni nakon toga nije postignuta nagodba. Ovaj postupak je u tijeku”, navode iz HEP-a 2024. odgovarajući na upit “Nezavisnih novina”.
Nakon toga je iz Vlade Srpske, točnije premijera Radovana Viškovića, stigla poruka da će, ukoliko HEP ode na arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protutužbu, kojom će tražiti da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, koja je dio hidrosustava Trebišnjica, nadoknadi struju koju je primila, a nije platila od 1994. godine.
Četvrti slučaj koji prijeti Srpskoj, BiH je postupak vezan za Vjetropark Trusina, a slučaj je potencijalno “težak” 102.053.122 eura ili 200.655.000 KM.
Vijeće ministara BiH već je dobilo upozorenje pred arbitražom zbog ovog postupka. Koncesija za izgradnju Vjetroparka Trusina izdana je 2012. godine, ali je, kako je pisano, projekt obustavljen jer investitor nije dostavio bankovnu garanciju. Vlada RS je 2019. godine ukinula ovu koncesiju.
Kada se zbroje ova četiri postupka i onaj koji je već okončan u Ugljeviku u korist “Elektrogospodarstva” Slovenije, Republika Srpska i BiH praktično su vezane arbitražnim lancima od gotovo 2,2 milijarde KM.
Mlađen Mandić, bivši ombudsman BiH, kaže za “Nezavisne novine” da je riječ o igrama pljačke naroda, te da je vlast u Republici Srpskoj definitivno imala priliku puno ranije riješiti te sporove. Tvrdi da se to događa i u slučaju “Viadukt”.
“Slovensko poduzeće će naplatiti svoj novac i tu nema dileme. Račun je stavljen na Bosnu i Hercegovinu, a istovremeno RS svoja javna dobra stavlja u ruke BiH”, kazao je.
Mandić podsjeća da je “Viadukt” u ovom slučaju želio nagodbu.
“Mislim da je ponuda nagodbe bila milijun eura. Međutim, Petar Đokić mi je rekao da on to ne može odlučiti bez odluke Vlade. Vladom je predsjedavala Željka Cvijanović, ona ju je prezentirala, a Vlada nije donijela tu odluku. Tužba je sada stupila na pravnu snagu. Mislim da njih to nije ni zanimalo jer nisu sudjelovali u raspodjeli tog kolača”, rekao je Mandić.
