Skoro svaki tjedan u BiH bude lociran i uhićen neki okorjeli kriminalac iz inozemstva, a stručnjaci kažu da su razlozi za to višestruki, poput nedovoljne suradnje između domaćih policijskih tijela, poroznosti granica i slično.
Ovakvih primjera ima na pretek, a na taj spisak se posljednji upisao Sirijac M.F.A. (24), koji je pobjegao iz zatvora u Norveškoj, gdje je robijao zbog silovanja, a uhitili su ga pripadnici Uprave policije MUP-a Županije Sarajevo u suradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OBA) BiH.
U BiH su se do sada skrivala brojna lica sa potjernica, uključujući i članove ozloglašenih mafijaških klanova, a nikada javnosti nije pojašnjeno kako su oni ušli u BiH, te da li im je, eventualno, u tome neko pomogao, pišu Nezavisne.
Safet Mušić, stručnjak za sigurnost, kaže da je BiH postala privlačno utočište za razne kriminalce iz inozemstva prvenstveno zbog poroznosti svojih granica i slabog međuinstitucionalnog nadzora.
“Sigurnosni i pravosudni sustav su opterećeni sporom razmjenom informacija i ograničenim kapacitetima za međunarodnu suradnju, što omogućava da se osuđenici ili bjegunci lako prikriju”, ističe Mušić.
Prema njegovim riječima, Balkan, uključujući BiH, i dalje je prostor intenzivnog obavještajnog i kriminalnog “vršljanja” različitih regionalnih i globalnih aktera, što dodatno otežava kontrolu.
“Uz to, komplicirana politička struktura i fragmentirana nadležnost sigurnosnih službi u BiH otežavaju koordinirane akcije. Sve to zajedno čini državu ranjivom točkom i pogodnim skloništem za bjegunce i članove međunarodnih kriminalnih mreža”, naglasio je Mušić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, kaže da se ne posvećuje dovoljno kapaciteta niti ima podrške od strane vlasti u borbi protiv organiziranog kriminala.
“Razjedinjeni policijski sustav, koji nedovoljno surađuje, ostavlja takvim osobabma solidan prostor za skrivanje od agencija za sprovođenje zakona. To što iz Norveške neko prođe i uđe u BiH neopaženo mimo službenih kontrola, ukazuje da su krijumčari ipak napredniji od naših policijskih struktura. Tako da, tu su činjenice koje zahtijevaju mnogo snažniji odgovor”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.
On ukazuje i na nepovjerenje građana u policijske strukture u BiH.
“Građani moraju da prijave svaku sumnjivu radnju i osobu, ali takve informacije ne dolaze do policije, malo zbog straha građana, a malo i zbog gubitka povjerenja u pravosudni i policijski sustav”, naglasio je Hadžović.
Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu, ističe da slučaj uhićenjaSirijca pokazuje da institucije postoje i da rade.
“Ja bih ovom prilikom pohvalio koordinaciju između Obavještajno-sigurnosne agencije i policijskih agencija. Jer, ako promatramo sa regionalnog aspekta, postoji pitanje kako je ta osoba uspjela da prođe sve te sigurnosne institucije zemalja EU. Došao je u BiH i naše službe su ga otkrile. Sa strateškog stajališta, to je vrlo pozitivno”, naglašava Kržalić.
Prema njegovim riječima, slučaj hapšenja odbjeglog Sirijca je pokazao da institucije postoje i da rade.
“Svakako, ovaj i slični slučajevi pokazuju i značaj suradnje između institucija. Zadatak OSA je da na vrijeme prikuplja i distribuira sigurnosne informacije. Ovaj primjer je možda i pokazao da ta razmjena funkcionira”, rekao je Kržalić za “Nezavisne novine”.
