Načelnik danske vojske Peter Boysen izjavio je da je Danska spremna braniti Grenland u slučaju krize, naglašavajući da je to pravna i vojna obveza. Njegove izjave dolaze nakon ponovljenih poruka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju tog otoka.
Grenland, teritorij od 2.166.000 četvornih kilometara, više je od pet puta veći od Kalifornije i uglavnom je prekriven ledom. Trump je više puta optužio Dansku da zanemaruje arktički teritorij i javno je govorio o njegovom preuzimanju. Američki časopis The Atlantic razgovarao je s Boysenom o danskim planovima za jačanje obrane Grenlanda.
Boysen je izjavio da Danska razvija zračne, satelitske i kibernetičke sposobnosti, uključujući dronove i tehnologiju prikupljanja podataka, s ciljem uspostavljanja potpune kontrole i praćenja aktivnosti u gotovo nenaseljenom području koje povezuje Europu i Sjevernu Ameriku.
Međutim, naglasio je da tehnološki kapaciteti nisu dovoljni.
“Za očuvanje suvereniteta potrebne su trupe na terenu”, rekao je Boysen.
-Potrebno je imati jedinice koje se mogu rasporediti na Grenland u vrijeme krize kako bi se demonstrirala njihova prisutnost – dodao je.
Njegove izjave došle su u vrijeme pojačanih diplomatskih aktivnosti. Ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda sastali su se u Bijeloj kući s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen nakon sastanka rekao je da je dijalog bio konstruktivan, ali je dodao: “Nismo uspjeli promijeniti američki stav. Jasno je da predsjednik želi osvojiti Grenland.”
Trump je to kasnije potvrdio rekavši: “Grenland nam je potreban za nacionalnu sigurnost.”
Nekoliko sati ranije, dansko Ministarstvo obrane najavilo je jačanje vojne prisutnosti na Grenlandu, uključujući raspoređivanje zrakoplova, brodova i vojnika. Glasnogovornik danskog obrambenog zapovjedništva izjavio je da se radi o “rutinskom izvršavanju zadataka” i dijelu “priprema za buduće aktivnosti”, u skladu s ranijim najavama o većim ulaganjima u sigurnost Arktika.
Švedski premijer potvrdio je da će na Grenland biti raspoređeni i švedski vojnici, dok se očekuje dolazak njemačkog vojnog osoblja. Danski parlamentarci smatraju da tajming nije slučajan, ali ističu da Kopenhagen pokušava izbjeći izravno zaoštravanje odnosa sa SAD-om.
-ko želimo imati vjerodostojan odvraćajući učinak, moramo poslati određene snage – rekao je jedan član parlamentarnog odbora za obranu, pod uvjetom anonimnosti. Američki dužnosnik u Kopenhagenu izjavio je da je raspoređivanje u skladu s ranijim obvezama Danske, ali da je ubrzano zbog trenutnih napetosti.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da dodatne snage predstavljaju “jasan odgovor na sigurnosne izazove na Arktiku”, naglašavajući da se radi o zajedničkom naporu NATO-a, a ne o prijetnji Sjedinjenim Državama.
Boysen je podsjetio da Danska povijesno nije imala veliku stalnu vojnu prisutnost na Grenlandu, iako Zajedničko arktičko zapovjedništvo djeluje iz Nuuka, dok se dodatno osoblje nalazi na Station Nord, najsjevernijoj vojnoj bazi na svijetu.
Unatoč Trumpovim tvrdnjama o prijetnjama, Boysen je rekao da danska obavještajna služba nije identificirala neposrednu prijetnju. “Ni od Rusije, ni od Kine, ni od bilo koga drugog”, naglasio je.
Boysen je izjavio da je prošle godine oko 600 danskih vojnika bilo raspoređeno na Arktiku te da će se, zbog novih pravila o vojnoj obvezi i prioriteta NATO-a, “povećati sposobnost Danske da djeluje u toj regiji”. Dodao je da Danska očekuje veću prisutnost saveznika, podsjećajući na vojnu vježbu planiranu za 2025. godinu, u kojoj će sudjelovati Francuska, Njemačka, Švedska i Norveška.
-Vjerujem da bi nam se neki od naših ključnih saveznika, uključujući Amerikance, željeli pridružiti na Grenlandu – rekao je Boysen.
