U intervjuu za N1, vodeći američki neuroznanstvenik prof. Ted Dawson upozorio je da zagađeni zrak ne šteti samo plućima – već direktno oštećuje mozak i može biti povezan s razarajućim oblicima demencije. Bosna i Hercegovina se već godinama nalazi pri vrhu liste najzagađenijih zemalja Europe. Zdravstvene posljedice osjećamo svi, ali je pitanje da li je itko spreman da djeluje.
U Novom danu aktualiziramo ovu temu, a gost je bio Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH.
Utjecaj zagađenog zraka na zdravlje
„Zagađeni zrak značajno utiče na zdravlje pojedinaca, posebno čestice PM10 i PM2,5 mikrometara“, upozorava Palo.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje vrlo restriktivnu mjeru – 5 mikrograma po metru kubnom godišnjeg prosjeka, što je za većinu stanovništva u svijetu nedostižno. Europska unija preporučuje nešto blažu granicu od 25 mikrograma po kubnom metru. Međutim, Bosna i Hercegovina je iznad oba prosjeka.
„U toj smo situaciji da je visoko zagađenje kontinuirano tijekom cijele godine“, ističe Palo, dodaje: „Problem je što zagađenje često nije vidljivo, reagiramo tek kada ga vidimo ili osjetimo.“
Posljedice na organizam
Prema riječima našeg sugovornika, Svjetska zdravstvena organizacija i druge institucije istražuju kako zagađenje zraka utiče na sve metaboličke sustav. Posebno su ugroženi kardiovaskularni sustav i mozak, a povećava se i rizik od moždanih udara.
Procjene WHO-a pokazuju da globalno gubimo oko 7 milijuna života godišnje zbog zagađenja zraka, ne samo vanjskog, nego i unutarnjeg.
U sredinama gdje se kuha i loži u zatvorenom prostoru, unutrašnje zagađenje je posebno izraženo.
„Čak i kod nas, gdje se ne kuha toliko u zatvorenom, imamo problem s unutarnjim zagađenjem, kojeg često nismo svjesni. Problem predstavljaju, na primjer, etisoni i tepisi“, naglašava Palo.
Složenost problema i izazovi za vlasti
Vlasti su svjesne problema, ali zagađenje zraka predstavlja vrlo intersektorski izazov.
„Prošle godine, 2023., radili smo procjenu ugroza u BiH i pokazalo se da je zagađeni zrak najveći problem“, kaže Palo, i dodaje:
„Razlog za to je što je mnogo sektora uključeno, zdravstvo vidi posljedice, ali tu su i energetika, industrija, saobraćaj i putna infrastruktura. Nažalost, i geografija igra veliku ulogu.“
Kada se poredi zapadni Balkan – BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija su na sličnom nivou zagađenja i geografski su ograničene od mora. Nasuprot tome, Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju znatno povoljnije uvjete zahvaljujući pristupu moru, vjetrovima i boljoj infrastrukturi.
