U 2022. godini u Bosni i Hercegovini zabilježena je ukupno 31.321 prometna nesreća, što praktično znači da se svakoga dana tijekom prošle godine na cestama dogodilo više od 85 prometnih.
Zabrinjavajući podaci dodatno dobivaju na težini ako se zna da je skoro četvrtina tih nezgoda imala za posljedicu povrede ili smrt sudionika u prometu.
Iz Sektora za informiranje i dokumentaciju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (SID BIHAMK) priopćili su da je broj nezgoda na drumovima u BiH u prošloj godini veći za više od 1.000 nego 2021. godine.
“U skladu s prikupljenim statističkim podacima od nadležnih institucija (FUP, županijski MUP, MUP RS i MUP Brčko distrikta), na bosanskohercegovačkim cestama u 2022. godini dogodila se 31.321 prometna nezgoda, od čega je 21.209 prometnih nezgoda zabilježena u FBiH, dok je u Republici Srpskoj 9.894”, naveli su iz BIHAMK-a.
“Tijekom protekle godine registrirane su 1.083 nezgode više u odnosu na 2021. godinu, što je povećanje ukupnog broja prometnih nezgoda za 3,45 posto. Broj prometnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim osobama je povećan za 299, a kada su u pitanju prometne nezgode sa materijalnom štetom, u protekloj godini registrirane su 784 nezgode više u odnosu na 2021. godinu”, kažu iz BIHAMK-a, dodajući da je potpuno jasno da je prekinut trend smanjenja prometnih nezgoda u BiH koji je započeo 2017. godine.
Pojašnjavaju uzroke i posljedice ovakvo loše situacije na terenu, iz BIHAMK-a kažu da je veliki broj prometnih nezgoda na putevima u BiH rezultat nepoštovanja prometnih pravila i propisa, niskog nivoa prometne kulture i većeg broja sudionika u prometu.
“Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima su jedan od najčešćih uzroka izazivanja saobraćajnih nezgoda. Nakon toga, slijede saobraćajne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat nedozvoljenih radnji vozilom u prometu te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije”, ističu iz BIHAMK-a,
U razloge se, iako u manjem procentu, ubrajaju i tehnička neispravnost vozila, oštećenje puta, nepropisno skretanje…
Nikola Ćopić, inženjer za sigurnost prometa, kaže za “Nezavisne novine” da podaci, nažalost, nisu iznenađujući, jer je prije svega u BiH povećan broj registriranih vozila.
“Samo u dijelu koji pokriva PU Banjaluka, skoro je pa uduplan broj registriranih vozila. Sve je veći stupanj motorizacije i to nam govori kakva je navika ljudi. Mi u vezi s pitanjem saobraćajnog obrazovanja gotovo ništa ne radimo. Kada se poredimo sa zemljama u Europi, vidimo da oni imaju značajne edukacije, čak i tijekom osnovnog obrazovanja. Vi znate da je malo konkretnije sprometno obrazovanje ovdje tek kada se polaže za moped, a imamo bicikliste koji su sudionici u prometu od 12 godine, a ne znaju osnovna pravila prometa”, ističe Ćopić.
Sa druge strane, on naglašava da u BiH vlada pogrešna percepcija, a to je da je ulaganje u sigurnost prometa trošak.
“Mora da se zna da je ulaganje u sigurnost prometa isključivo investicija, a nikako trošak. A još bih napomenuo jednu stvar. Nažalost, Republika Srpska zbog posljedica prometnih nezgoda godišnje gubi oko 170 milijuna KM, što je oko tri posto BDP-a”, poručio je Ćorić.
