Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se s ozbiljnom nestašicom streljiva. Dokaz za to je obustava isporuke određenog oružja Ukrajini, kako bi se sačuvale zalihe. Čelnici NATO-a upozorili su da su zalihe zemalja članica još uvijek daleko ispod zahtjeva za dugoročne obrambene obveze. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač oružja za NATO, ali pitanje je kako iskoristiti tu priliku.
NATO-ov pritisak za veće zalihe i obrambenu obvezu od pet posto BDP-a do 2035. godine naglašava napore saveza da poveća proizvodnju oružja. S bogatom industrijskom poviješću i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima izvrsne temelje da postane ključni dobavljač streljiva NATO standarda, prema riječima Willa Somerindykea, osnivača i većinski vlasnika Regulus Globala i suvlasnika Pretisa.
„Sustavna mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanskohercegovačka industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK još uvijek postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovicu bosanskohercegovačkog industrijskog kompleksa, Igman – proizvođač malog oružja, GINEX za kapsule i detonatore, a BNT za podsustave minobacača i topništva – to je sustav zasnovan na ljudima i procesima“, dodao je Somerindyke.
Pretis je srce namjenske industrije, kaže suvlasnik Pretisa, koji je predstavio plan modernizacije tvrtke vrijedan 100 milijuna dolara, s fokusom na modernizaciju proizvodnih linija, digitalizaciju poslovanja i postizanje standarda kvalitete i usklađenosti s EU i NATO-om. Namjenska industrija je ogroman domaći potencijal, dioničari ulažu i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).
„Spremni smo potpuno prijeći na NATO standarde. Dio namjenske industrije i dalje radi po istočnim standardima jer imamo potražnju za proizvodima. Irak i neke zemlje koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu – neke vrste haubica, topova, a naše tvrtke ih i dalje proizvode“, kaže Helez.
Iako je Bosna i Hercegovina politički turbulentno područje, njezina sigurnost nije ugrožena, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kojim europskim partnerima se okrenuti.
„Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih investitora, vrata su otvorena svima iz europskih zemalja. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom dijelu, tvrtke namjenske industrije iz naše zemlje imat će udio“, rekao je Helez.
„Za nas te šanse mogu propasti zbog činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na državnoj razini, nešto što ujedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju suglasnost za prodaju nečega“, ističe vojni politički analitičar Hamza Višća.
A bez suradnje i zajedničkog strateškog cilja, ekonomska i financijska komponenta teško da će biti jaka, kaže Višća i dodaje da bi ova šansa za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.
„Trideset godina proizvodimo streljivo, ali ne razmišljamo o proizvodnji baruta. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje neki Emerick Blum ili neki Jole Musa – ljudi koji razmišljaju na distanci i brzo reagiraju u stvarnom vremenu. Da biste provodili proizvodnju, morate obučiti osoblje. Bojim se da ih ne obučavamo. Ako imamo investicije od drugih, a one su uglavnom od trgovaca oružjem koji bi htjeli moći utjecati na to tko, kada i koliko će se prodavati, a sama po sebi proizvodnja je otežana. Moramo ići na to da dobijemo strateškog partnera“, dodaje Višća, prenosi Federalna.ba.
Primarni partner su Sjedinjene Američke Države, koje putem Regulusa nude kapital, tehnologiju, obuku i kupce. Pitanje je što će Bosna i Hercegovina učiniti sa šansom koju bi Bosna i Hercegovina imala. lansirao je brend na svjetska tržišta i donio novac i radna mjesta u zemlju.
