U zadnja dva desetljeća, od 2006. do 2025. godine, vozači u Bosni i Hercegovini dali su državi više od 18 milijardi maraka samo na temelju trošarina i cestarina koje plaćaju za svaku litru goriva, a voze cestama koje su među najgorima u Europi, pišu Nezavisne.
Prošlog ljeta, podsjetimo se, objavljena je karta koja rangira europske zemlje prema kvaliteti cesta i autocesta, a zemlje su na karti prikazane u jednoj od pet boja – plava znači vrlo dobre ceste, zelena dobre, žuta osrednje, crvena lošije, a crna najgore. Bosna i Hercegovina je, pogodili ste, obojana u crno.
Istovremeno, prema karti objavljenoj u sklopu Izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina dobila je ocjenu 2,8 od mogućih sedam, što nas svrstava među zemlje s najgorim cestama u Europi, iako financiramo ogromne namete.
Nameti koje plaćaju vozači u Bosni i Hercegovini ponovno su ažurirani ovih dana, zbog vrtoglavog rasta cijena goriva uzrokovanog nemirima na Bliskom istoku, a neki političari zalažu se za ukidanje, ili barem smanjenje trošarina na naftne derivate.
Kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, trenutno se na gorivo koje se prodaje na tržištu u BIH plaća trošarina od 0,30 do 0,45 KM po litri, što ovisi o vrsti naftnog derivata.
“Po toj osnovi, od 2006. do 31. prosinca 2025. godine, ukupno je prikupljeno devet milijardi i 590 milijuna KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UNO BIH.
Osim trošarina, vozači plaćaju i dvije cestarine za svaku litru koju prevezu. Prva je cestarina za održavanje cesta (0,15 KM po litri derivata), a druga je cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta (0,25 KM po litri derivata).
“Ukupan iznos naplaćenih cestarina za održavanje cesta od 2006. do 31. prosinca 2025. iznosi četiri milijarde i 250 milijuna KM. Ukupan iznos naplaćenih cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta od 2009. do 31. prosinca 2025. iznosi četiri milijarde i 398 milijuna KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UNO BIH.
Dakle, jednostavnim izračunom, kada zbrojimo koliko su vozači platili trošarine i cestarine od 2006. do 2025. godine, dolazimo do brojke od čak 18,2 milijarde maraka, a treba naglasiti da su, uz ove ogromne iznose, platili i PDV.
Na nelogičnost ukazuje Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, koji kaže da se, očito, sredstva prikupljena namjenski troše – nenamjenski.
“Naše ceste i autoceste uglavnom se grade iz kredita ili u partnerstvu sa stranim financijskim institucijama, a ne iz sredstava koja su prikupljena. Ti prihodi su zapravo namjenska sredstva koja se moraju ulagati u ceste i autoceste, i upravo zato što se troše nenamjenski i nema tragova gdje taj novac ide, dodatno se zadužujemo za izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture”, rekao je Ožegović.
Istovremeno, dodaje, prikupljeni novac se koristi za krpanje rupa. Ne na cestama, već u proračunu. I to nije sve.
“Opravdano možemo sumnjati da se taj novac uzima iz javnih proračuna u koruptivne svrhe jer nije tajna da se to događa”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.
I Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH, također ocjenjuje da put prikupljenih sredstava, tj. gdje su završila, izaziva sumnju.
“Definitivno, nije pošteno. Svi izdvajamo sredstva za izgradnju cesta, ali vidimo da od toga ništa ne bude. U svakom slučaju, sumnjivo je. Tko zna za što koriste ta sredstva”, rekao je Grković za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, ovih dana javnost je u središtu pažnje inicijative za ukidanje trošarine na gorivo. Međutim, to je trenutno gotovo nemoguća misija, jer govorimo o prihodima koji su samo prošle godine iznosili gotovo 596 milijuna KM, tako da je jedno sigurno – stranke na vlasti bi se teško odrekle ogromnog iznosa u proračunu.
UNO BIH je potvrdio da je prošle godine u BIH uvezeno goriva (benzin, dizel, lož ulje i druga goriva) u ukupnoj vrijednosti od 1.998.300.436 KM.
