Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u prvom polugodištu 2026. prosječna cijena četvornog metra svih prodanih novih stanova u Hrvatskoj dosegnula 2994 eura, dok je u Zagrebu iznosila čak 3518 eura. U glavnom gradu to je 18,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Da rast nije ograničen samo na novogradnju, pokazuju i podaci o cjelokupnom stambenom tržištu. U prvom tromjesečju ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj bile su 14,3 posto više nego godinu ranije. Pritom su postojeće nekretnine poskupjele 16,1 posto, a nove 9,7 posto. Na području Zagreba godišnji rast cijena iznosio je 14,7 posto.
Iza tih prosjeka, međutim, kriju se još znatno veće cijene na pojedinim lokacijama. Dok prosječan četvorni metar novogradnje u Zagrebu stoji 3518 eura, što je oko 560 eura više nego prije godinu dana, kupci u pojedinim zagrebačkim četvrtima nailaze na iznose koji su višestruko veći.
Prosječna cijena
Za mnoge mlade ljude takve cijene znače da je dolazak do vlastite nekretnine sve teži. “Jako teško. Uz ovakve cijene i plaće… teško”, rekao je Antonio. “Ljudi ne mogu danas skrpati kraj s krajem, tako da će do pedesete živjeti s roditeljima”, poručuje Viktorija iz Zagreba.
Prema podacima iznesenima u Dnevniku Nove TV, kvadrat novogradnje u Zagrebu u prosjeku stoji 3518 eura, odnosno 560 eura više nego lani, što predstavlja rast od 19 posto. U ostatku Hrvatske prosječna cijena iznosi 2994 eura po četvornome metru, što je 240 eura, odnosno devet posto više.
No prosječna cijena kupcu koji traži stan na određenoj zagrebačkoj lokaciji često ne znači mnogo. Stručnjak za tržište nekretnina Sanjin Rastovac upozorava da se već na rubnim dijelovima grada cijene približavaju 4000 eura, dok se prema centru penju višestruko više.
Poskupjele i adaptacije
“Startna pozicija za novogradnju je minimalno tri i pol, a i prema četiri smo na rubnim dijelovima grada. Kad idemo na Trešnjevku, već pričamo o 6 do 7 tisuća eura, a ako idemo u centar, idemo i prema 10. Jednostavno, premalo je toga na tržištu i kupci su voljni i te cijene platiti”, rekao je Rastovac.
Rast cijena stanova prati i rast troškova koji prethode njihovoj izgradnji. Rastovac ističe da su dobre građevinske parcele skuplje nego prošle godine, a tijekom čekanja potrebnih dozvola mogu dodatno poskupjeti i građevinski materijali.
Koliko su troškovi otišli gore vidi se i kod adaptacija postojećih nekretnina. Vlasnik građevinske tvrtke Dragan Martinović kao primjer navodi cijene nekih od uobičajenih proizvoda i materijala. “Recimo, nekakva WC školjka koja je bila 75, 80 do 90 eura, sad je 150 do 200 eura. Kada, tuš-kabine, opeka koja je bila nekakvih 50 centi, sad je već euro. A da ne govorimo o željezu, kojem se manje-više češće mijenja cijena na tržištu”, rekao je Martinović.
Nekretnina kao investicija
Visoke cijene nisu, međutim, samo zagrebački problem. U Splitu prosječna početna cijena četvornog metra doseže 5000 eura. Predstavnik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović smatra da važnu ulogu u takvom stanju imaju ponuda i potražnja, ali i činjenica da se stambene nekretnine i dalje kupuju kao oblik ulaganja.
“Ono što je problem je što se prodaju nekretnine višeg cjenovnog ranga, zato što još uvijek stambene nekretnine služe kao investicija, pa onda neki ljudi imaju i to plaćaju, a neki ne. Mislim da je, naravno, glavni razlog potražnja, još uvijek nekakva inflacija i potreba za investicijom”, rekao je Ranilović.
Posebno je zanimljivo što rast cijena prati pad prodaje. U odnosu na prošlu godinu prodano je 22 posto manje nekretnina. Sličan smjer pokazuju i službene statistike za početak godine. DZS je za prvo tromjesečje 2026. zabilježio snažan pad broja prodanih stambenih objekata u odnosu na isto razdoblje 2025., istodobno s nastavkom rasta cijena.
‘Ta logika ne drži vodu’
Visoke cijene novogradnje pritom su povukle i očekivanja vlasnika starijih stanova. Dio prodavatelja počeo je za starogradnju tražiti gotovo iste iznose kao za nove stanove, što Rastovac smatra pogrešnom računicom.
“Dosta njih je išlo s cijenom, ako je novogradnja pet tisuća eura, onda je njegov stan u starogradnji bolji pa vrijedi isto tako, ali ta logika ne drži vodu. Jednostavno bi trebalo po nekom nepisanom pravilu biti 20 posto manje, i to sređeni stanovi u starogradnji na istoj lokaciji”, dodao je Rastovac, prenosi Dnevnik.hr.
