Uoči vrhunca turističke sezone i ljeta sve se češće čuju pitanja – je li Hrvatska ove godine preskupa turistička destinacija i je li preko noći s cijenama usluga postala „bahati domaćini”?
Ocjenu da je Hrvatska postala bahato skupa turistička destinacija na Mediteranu Paško Burnać s Ekonomskog fakulteta u Splitu smatra pomalo preoštrom, posebno ako se Hrvatska usporedi s državama poput Italije, Španjolske i Grčke.
– Može se primijetiti da u Splitu, Dubrovniku, Hvaru, manje-više na cijelom Jadranu postoji logika ugostitelja prema kojoj su odlučili npr. kuglicu sladoleda naplatiti 3 eura, jer, kako kažu, tako je u Nici, Barceloni te da su ionako prevladavajući gosti koji dolaze u RH, uglavnom iz tih država, kazao je Burnać.
Ističe da se pritom zaboravlja na to da stranci imaju najmanje tri puta veće plaće, da gosti koji dolaze na Jadran ne računaju na takve cijene te da se domaći gosti sve više udaljuju.
– Tržište je razdvojeno na dva dijela – jedan dio su domaći gosti, a drugi dio su stranci. Ta dva dijela tržišta nemaju gotovo nikakve veze, kazao je.
Napominje da je dominantan uzrok rasta cijena na Jadranu u ugostiteljstvu činjenica da hrvatskim građanima npr. za neko mjesto na terasi u ugostiteljskom objektu konkurira norveški umirovljenik, IT stručnjak iz Njemačke ili slično.
Hrvatska je prošle godine bila turistički hit na Mediteranu i Europi, ali prošle godine nije bilo inflacije koja je pogodila dobar dio EU.
– Ljudi su imali ostatka novca i štednje još iz vremena COVID-a, pa su nahrupili u Hrvatsku. To je dalo poticaj u Hrvatskoj da se dignu cijene, izjavio je Neven Vidaković, ekonomski stručnjak i financijski broker i dodao da je zatim došla inflacija.
Oni koji npr. iznajmljuju apartmane smatraju da im je život postao skuplji, pa su zato i digli cijene.
Recesija i inflacija u Njemačkoj
U Njemačkoj je, kaže Vidaković, u zadnje dvije godine realna potrošnja pala za 10%. Budući da im je pala moć potrošnje, postali su osjetljiviji što će raditi sa svojim novcem.
– Najprije gledaju kamo će otići. Hrvatska je jedna od destinacija, a kada dođu opet gledaju koliko će potrošiti. Ne pristaju na te cijene, pa onda i imamo podatke o blagom padu potrošnje i padu noćenja, dodao je.
Budući da se u privatnom smještaju ili u hotelu u Splitu ne može naći soba za jedno noćenje jeftinija od 200 ili 250 eura, izgleda da prosječan umirovljenik u Hrvatskoj ne može niti prespavati jednu noć u apartmanu u Splitu, kazao je urednik i voditelj Petar Vlahov. Burnać je pak kazao kako izgleda da su se s obzirom na cijene, ugostitelji na Jadranu odnarodili.
– Apartman u centru Splita koje je prije dvije godine koštao 100 ili 120 eura, danas stoji 170 ili 200, pa i više eura, dodaje Burnać i pojašnjava da se zapravo ne radi o pohlepi sve dok ima ljudi koji će platiti tako visoke cijene.
Burnać: Nije riječ o pohlepi sve dok ima ljudi koji plaćaju te cijene
Napomenuo je da su cijene visoke ne samo u ugostiteljstvu, već i za najam. Tvrdi da su cijene nekretnina u Splitu i na obali izravna posljedica takvog stanja u turizmu. Ne smatra da bi to moglo utjecati na turističke rezultate ili pak dovesti do otkazivanja rezervacija.
– Mislim da će turistička sezona, što je vrlo predvidivo, biti na razini prošlogodišnje. Prema sadašnjim pokazateljima možda će biti čak i nešto malo bolja. Očigledno je da smo još uvijek na zamahu post-COVID razdoblja u kojem ljudi i dalje putuju. Gospodin Vidaković je spomenuo da Nijemci troše manje i da je Njemačka možda i pred recesijom. Međutim hrvatske cijene njima su, kao i ostalim emitivnim tržištima s kojih gosti dolaze na Jadran, još uvijek prihvatljive. Tako da mi se čini da nema mjesta nekakvim katastrofičnim prognozama u kojima bi se broj turista smanjio. Barem to trenutni podaci ne pokazuju, tvrdi Burnać.
Vidaković: Imat ćemo blagi pad noćenja i potrošnje, ali zbog rasta cijena prihodi će biti rekordni
Kada govorimo o ekonomskom rastu, govorimo o realnom ekonomskom rastu, tvrdi Vidaković te dodaje da ćemo imati nominalni rast, ali i realni pad.
– Šta je nominalno? Nominalno je ona cijena koju vi plaćate. Ako je cijena otišla gore, netko plaća veću cijenu, više je uprihođeno. Broj prodanih kuglica sladoleda ili broj ručkova u restoranu vjerojatno će zbog inflacije i zbog stanja u drugim državama malo pasti. Kada govorimo o padu, stvarno govorimo o 1-2% pada. Nema 20% ili 50% pada. Imat ćemo vjerojatno blagi pad noćenja, blagi pad potrošnje, blagi pad te realne konzumacije, ali zbog rasta cijena nominalni rast će biti jako visok, tako da će novčani prihod od turističke sezone biti rekordni. Ali to neće doći od veće potrošnje, nego jednostavno od velikog rasta cijena, rekao je Vidaković.
