Samo 64 medicinska radnika sa srednjoškolskim obrazovanjem dobila su posao u Njemačkoj u protekloj godini, što je drastično manje u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Naime, prema njihovim podacima, u 2024. godini uz njihovu pomoć posao u Njemačkoj dobila su 223 radnika.
Osim Njemačke, posredovanjem Agencije, radnici iz Bosne i Hercegovine mogu pronaći posao i u Sloveniji, međutim, i u toj zemlji prošle godine izdano je manje radnih dozvola za radnu snagu iz Bosne i Hercegovine.
“U 2025. godini našim radnicima u Sloveniji izdano je 12.295 radnih dozvola, dok je taj broj u 2024. iznosio 13.436 dozvola”, potvrdila je Agencija za “Nezavisne Novine“.
I dok u Njemačku možete otići samo s diplomom medicinskog radnika sa završenom srednjom školom, mnogo više obrta otvara vrata radnicima koji žele raditi i zaraditi u Sloveniji.
„Svi profili radnika mogu ići u Sloveniju, ali najviše se traži zavarivače, vozače, zidare, fasadere i bravare“, ističu.
Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u intervjuu za „Nezavisne novine“ rekao je da se situacija u Europskoj uniji mijenja, ali na gore.
„Pritisci vezani uz rat u Ukrajini utječu na to da se i njihovo gospodarstvo usporava, a plaće ne rastu toliko kao prije“, rekao je Motika i dodao da je to jedan od glavnih razloga zašto medicinsko osoblje rjeđe odlazi raditi u Njemačku.
„Ali kao jedan od razloga sigurno je da su plaće medicinskih sestara i tehničara u RS prošle godine povećane za oko 18 posto, ali su i dalje vrlo niske“, rekao je Motika i dodao da da su plaće veće, ne bi ni razmišljao o odlasku.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentirajući navedene podatke, istaknuo je da je u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini značajno smanjen broj radnih ljudi koji traže posao.
„Ta tržišta više ne zahtijevaju i ne traže toliko radnika, što znači da je aktivnost na tim tržištima opala. S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo očekivati i negativne posljedice“, rekao je za „Nezavisne novine“.
Kako je dodao, sve u svemu, smanjenje broja radnika koji napuštaju BiH ne mora nužno značiti da su to pozitivni trendovi.
Također, Škrebić je istaknuo da u Bosni i Hercegovini postoji agencija koja se bavi odvođenjem naših ljudi, dok s druge strane postoje vrlo negativne kampanje za dolazak radne snage u Bosnu i Hercegovinu iz drugih zemalja.
Trend smanjenja odlaska radnika u Sloveniju i Njemačku ranije je za “Nezavisne novine” komentirao ekonomist Igor Gavran, ističući da se to može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i porastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživo stanovništvo koje zadovoljava uvjete tržišta rada izvan BIH.
