Javni dug Bosne i Hercegovine, koji obuhvaća dugove entiteta, gotovo podjednako raste svake godine. Iako BiH nije među najzaduženijim državama, problem leži u strukturi tog duga. Entiteti se zadužuju kod komercijalnih banaka po visokim kamatnim stopama, a novac se uglavnom koristi za otplatu ranije uzetih kredita, dok se malo ulaže u razvojne i infrastrukturne projekte. Postavlja se pitanje koliki je javni dug te koji je entitet zaduženiji po glavi stanovnika?
Prema podacima Ministarstva financija BiH, javni dug BiH u posljednjem kvartalu ove godine iznosi 12 milijardi maraka. Od tog iznosa, na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi KM, dok unutarnji dug iznosi oko 4 milijarde KM. Federacija BiH sudjeluje s približno 50% ukupnog duga, dok Republika Srpska sudjeluje s 48%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.
“Kad god vidite deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i zaduživanje za pokrivanje tih obveza, to je nedopustivo. Proračun mora biti uravnotežen,” smatra ekonomist Zoran Pavlović.
Oporba kritizira vlasti u oba entiteta zbog načina zaduživanja.
“Struktura duga je izuzetno loša. Dugovi se koriste za proračunsku potrošnju po visokim kamatnim stopama, a čak postoje posrednici koji za zaduženje od 100 milijuna eura dobivaju provizije od 12 milijuna KM,” rekao je Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.
“Očekujemo rast javne potrošnje, ali bez značajnih investicija ili otvaranja novih radnih mjesta, što bi stabiliziralo prihode proračuna na svim razinama vlasti,” dodao je zastupnik SDA Šerif Špago.
Usporedba entiteta i javnog duga
Iako je razina duga Federacije BiH i Republike Srpske gotovo jednaka, dug Republike Srpske je dvostruko veći u odnosu na BDP. Vlada RS povećava domaće zaduženje, dok smanjuje zaduženje na inozemnom tržištu. Sve dok raste dug entiteta, raste i ukupni javni dug BiH.
“Vrlo je teško pratiti opravdanost zaduženja u BiH. Javni dug raste kako bi se pokrili proračunski manjkovi,” istaknuo je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u PS BiH.
Dok neki smatraju situaciju alarmantnom, premijer Federacije Nermin Nikšić tvrdi da je Federacija smanjila vanjski dug za 511 milijuna KM.
“U travnju je javni dug Federacije bio 24,9% BDP-a, a danas je 19,6%. Dug smo smanjili s 2,7 milijardi na 2,2 milijarde KM,” izjavio je Nikšić.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH, istaknuo je zabrinutost zbog novog ino zaduženja Federacije, koje zahtijeva odobrenje s državne razine.
Devizne rezerve i prihodi od poreza
Unatoč izazovima, BiH nije prezadužena država. Devizne rezerve Centralne banke BiH dosegnule su rekordnu razinu od 17,21 milijardu KM krajem studenog prošle godine, što je povećanje od 170 milijuna KM u odnosu na listopad, istaknula je guvernerka Jasmina Selimović.
Uz to, BiH bilježi rekordne prihode od neizravnih poreza. Iako bi ti prihodi mogli biti usmjereni na infrastrukturne projekte, često služe kao opravdanje za novo zaduživanje.
