Meteorolog i urednik HRT-a Zoran Vakula u novoj epizodi videoserijala Hina Plus govorio je o izgledima za ljeto, pouzdanosti vremenskih prognoza, ulozi umjetne inteligencije u meteorologiji te izazovima koje donosi sve veća dostupnost prognostičkih informacija.
Govoreći o vremenskim prilikama, Vakula je istaknuo da je svibanj, unatoč dojmu prohladnog i kišovitog mjeseca, na kraju bio topliji od prosjeka. Oborina je u većini krajeva bilo više nego uobičajeno, premda je ponegdje zabilježen i manjak, a mjesec je, kaže, pokazao sva obilježja tipičnog proljeća.
Za nadolazeće ljeto prognoze upućuju na veliku vjerojatnost iznadprosječno visokih temperatura. “Gotovo siguran sam da će temperatura zraka biti barem malo, a većinom i znatno viša nego što je to uobičajeno”, rekao je Vakula, naglasivši da toplije ljeto ne znači nužno i stabilnije vremenske prilike.
Dodao je kako se tijekom ljeta mogu očekivati oscilacije koje često donose pljuskove, grmljavinu, tuču i olujna nevremena. Dok su temperaturni trendovi relativno pouzdani, prognoziranje količine oborina znatno je složenije pa su sezonske procjene u tom segmentu manje sigurne.
‘Ne vjerujem da postoji 100 posto točna prognoza’
Objašnjavajući svoju poznatu izjavu da “prognoza nije dijagnoza”, Vakula je rekao da nijedna vremenska prognoza ne može biti potpuno točna. Meteorolozi zato ne prate samo jedan model ili jednu aplikaciju, nego uspoređuju velik broj izračuna i koriste znanje stečeno obrazovanjem i dugogodišnjim iskustvom kako bi pogrešku sveli na najmanju moguću mjeru.
“U svakoj prognozi imate neku vjerojatnost ostvarenja, odnosno neosvarenja. Nijedna prognoza nije u potpunosti točna u svim svojim elementima, za razliku od diagnoze koja bi to trebala biti ili analiza. Zato ja sam svjestan da je moj posao pun grešaka, ali mi metrolozi se trudimo da tu grešku svedimo na što manji nivo”, rekao je Vakula.
Osvrnuo se i na razvoj umjetne inteligencije, koja već danas pomaže u obradi podataka i poboljšanju prognoza, ali ne vjeruje da će ikada omogućiti stopostotno točna predviđanja. “Ne vjerujem da je takva prognoza uopće moguća”, rekao je.
“Umjetna inteligencija pokušava i uči, ali ja sam pesimist u tom smislu. Ne mislim da će ona dati 100% točnu prognozu. Ne vjerujem niti da je ta prognoza uopće moguća”.
Dobrog meteorologa čini obrazovanje, iskustvo i ljubav prema poslu
Na pitanje što čini dobrog meteorologa, izdvojio je obrazovanje, iskustvo i ljubav prema poslu. Prisjetio se i vlastitih početaka u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje su mu, kako kaže, trebale gotovo dvije godine svakodnevnog rada i analize da bi razumio ponašanje prognostičkih modela u različitim vremenskim situacijama.
Istaknuo je da meteorolog koji dobro poznaje određeno područje može kvalitetnije procijeniti kako će se prognostički modeli ponašati u konkretnim situacijama nego što to može automatizirani sustav.
Za sebe kaže da je “jedan obični diplomirani inženjer fizike i meteorolog” koji nastoji svoj posao raditi što bolje, a posljednjih godina kroz slikovnice za djecu nastoji potaknuti zanimanje za prirodoslovlje i meteorologiju. “Pokušavam djecu na jednostavan način naučiti da gledaju oblake, jer i oblaci su također svojevrsni prognostičari”, rekao je Vakula.
