Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj izvanrednoj plenarnoj sjednici usvojio je prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-12/24, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske.

Osporeni zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 19. travnja 2024. godine, a stupio je na pravnu snagu 17. srpnja 2024. godine.

Ovom odlukom, Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. srpnja 2024. godine, primjenjujući princip ab initio, do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti – navodi se u saopćenju Ustavnog suda BiH.

Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske. Naime, odredbama osporenog zakona reguliraju se pitanja koja su već regulirana Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, te se Republičkoj izbornoj komisiji Republike Srpske daju nadležnosti koje ima Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

S obzirom na specifične okolnosti slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito reguliranje iste oblasti na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” o mogućnosti nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica, kao jednog od uvjeta da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru – navodi se u saopćenju.

Osim toga, razmatrajući uvjet “hitnosti” donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja koja je ključna za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana. Stoga bi implementacija Izbornog zakona Republike Srpske ozbiljno podrivala ulogu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine – navode iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Dodaju da i sama mogućnost organiziranja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću.

Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva – navodi se u priopćenju. 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj izvanrednoj plenarnoj sjednici usvojio je prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-12/24, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske.

Osporeni zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 19. travnja 2024. godine, a stupio je na pravnu snagu 17. srpnja 2024. godine.

Ovom odlukom, Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. srpnja 2024. godine, primjenjujući princip ab initio, do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti – navodi se u saopćenju Ustavnog suda BiH.

Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske. Naime, odredbama osporenog zakona reguliraju se pitanja koja su već regulirana Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, te se Republičkoj izbornoj komisiji Republike Srpske daju nadležnosti koje ima Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

S obzirom na specifične okolnosti slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito reguliranje iste oblasti na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” o mogućnosti nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica, kao jednog od uvjeta da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru – navodi se u saopćenju.

Osim toga, razmatrajući uvjet “hitnosti” donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja koja je ključna za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana. Stoga bi implementacija Izbornog zakona Republike Srpske ozbiljno podrivala ulogu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine – navode iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Dodaju da i sama mogućnost organiziranja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću.

Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva – navodi se u priopćenju.