Ukrajinske dronove lete duboko unutar Rusije ciljajući naftna postrojenja, podižući oblake dima vidljive iz svemira i donoseći otrovnu kišu turističkim odredištima na Crnom moru.
Cilj napada je smanjenje ruskog izvoza nafte, ključnog izvora financiranja dugotrajne invazije na Ukrajinu. Međutim, ekonomski utjecaj trenutno nije jasan, jer je porast cijena nafte zbog rata s Iranom, kao i povezano ublažavanje američkih sankcija, pomoglo u punjenju ruskog proračuna.
Ukrajinske dronove pogodile su rafineriju nafte i izvoznu luku u crnomorskom gradu Tuapseu četiri puta u nešto više od dva tjedna, izazivajući požare koji su potaknuli evakuacije i oblake dima. Grad se nalazi oko 450 km od linije fronta.
U videu koji je objavio lokalni guverner Veniamin Kondratyev nakon trećeg napada 18. travnja, dužnosnik hitnih službi rekao je da su se vrući naftni proizvodi izlili na ulicu i oštetili automobile.
U četvrtak, 30. travnja, Ukrajina je izjavila da je dva dana zaredom pogodila naftnu crpnu stanicu u ruskoj Permskoj oblasti, više od 1500 km od Ukrajine. Ruski mediji izvještavali su o napadima, dok je guverner Permske oblasti Dmitrij Mahonjin izjavio samo da su dronovi pogodili industrijske objekte.
Ust-Luga na Baltičkom moru, jedan od najvećih ruskih izvoznih terminala za naftu i plin, pogođen je tri puta u roku od sedam dana krajem ožujka. Nalazi se više od 800 km od Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usporedio je ove napade s međunarodnim sankcijama protiv Rusije. Smatra se da su sada još važniji, jer Moskva ubire neočekivani dobitak od globalne energetske krize povezane s iranskim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.
Jučer je Zelenski izjavio da je Rusija od početka godine izgubila najmanje sedam milijardi dolara izravno zbog napada na naftni sektor. Ranije ovog tjedna izjavio je da su ukrajinske obavještajne službe zabilježile pad izvoza iz ključnih naftnih luka poput Ust-Luge i Primorska.
Napadi dronovima također su poremetili ruske kapacitete za rafiniranje nafte, dok sankcije otežavaju nabavu rezervnih dijelova, kažu stručnjaci.
Međutim, puni ekonomski utjecaj ostaje nejasan jer Rusija profitira od krize na Bliskom istoku.
Izvoz ruske sirove nafte i naftnih derivata porastao je za 320.000 barela dnevno na mjesečnoj razini i dosegao 7,1 milijun u ožujku, priopćila je Međunarodna agencija za energiju. Rast cijena doveo je do gotovo udvostručenja prihoda od izvoza nafte – s 9,7 milijardi na 19 milijardi dolara. Nije jasno hoće li napadi u travnju prekinuti taj trend, izvještava AP.
