U Prijedoru i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini danas će biti obilježen Dan bijelih traka, mirnom šetnjom s bijelom trakom oko lijeve ruke.
Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. svibnja 1992. godine kada je Krizni stožer Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom, da moraju nositi bijelu traku oko ruke.
Okupljanje sudionika u Prijedoru planirano je za danas u 11 sati u Starom gradu, ulica Ahmeta Babića, na mjestu gdje treba biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. Dolazak sudionika na glavni prijedorski trg planiran je u 12 sati gdje će se održati centralni događaj obilježavanja Dana bijelih traka i polaganje 102 ruže s imenima ubijene djece.
Na zahtjeve inicijative “Jer me se tiče”, roditelja ubijene djece i međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru Gradska uprava Prijedora se još uvijek nije oglasila.
Na Dan bijelih traka, bh. fotoreporter Nidal Šaljić danas će u Prijedoru, na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje, otvoriti svoju prvu samostalnu izložbu pod nazivom “Zidovi”.
Izložbu čini 27 fotografija koje su nastale u protekle tri godine, a bit će postavljena u okviru Međunarodne konferencije o koncentracijskim logorima u Bosni i Hercegovini i povodom Dana bijelih traka.
Autor je za Fenu kazao da će na izložbi biti prikazane fotografije, trenutno stanje nekadašnjih mjesta zatočenja i logora koja se nalaze širom Bosne i Hercegovine.
Cilj mi je da kroz svoj rad nastavim veliki projekt u kojem ću fotografirati i pronaći lokacije svih nekadašnjih logora i mjesta zatočenja te pratiti što se događa s tim lokacijama. Mnogo njih je, kroz samo tri godine mog praćenja, uništeno i više ne postoje tragovi koji bi nas mogli podsjetiti da se na tom mjestu dogodio zločin – rekao je Šaljić.
Izložbu je nazvao po zidovima jer su, kaže, ti zidovi prije devedesetih godina napravljeni da služe nečemu dobrom, da budu bolnice ili tvornice, hangari, skladišta, škole, domovi kulture.
U sklopu obilježavanja Dana bijelih traka bit će postavljena i umjetnička instalacija Anite Karabašić “Nema Nikog Da Ga Bere” u znak sjećanja na ubijenu prijedorsku djecu.
U Prijedoru je u četvrtak počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracijskim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizirao Memorijalni centar Sarajevo u suradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevom.
Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić naglasio je da se konferencija znanstvenog karaktera tiče svih logora na teritoriju BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.
Mislim da je bitno s znanstvenog aspekta dati odgovor za događanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se dogodilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu – kazao je Arifagić i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze.
Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da nastoje integrativno govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine uspostaviti muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.
Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema – naglasio je Kulanić, podcrtavajući kako moramo početi govoriti na osnovu činjenica i istine i na taj način prevladati sve izazove koji su danas pred nama, a koji su bazirani na događajima iz devedesetih godina, na ubojstvima, zločinima koji su se događali, te da na taj način pokušamo u budućnosti graditi pomirenje.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je na konferenciji kako je veoma važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke povijesne činjenice.
Zato Zato su ovakvi skupovi i konferencije nažalost ponekad bolni i tužni, ali zaista su nužni – rekao je Konaković.
Srpske snage su počele napadima na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. svibnja, Kozarac 24. svibnja i otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. svibnja.
Za zločine počinjene na prijedorskoj općini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine. Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni dva, čak i tri puta. Na tom području ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.
Na Sudu Bosne i Hercegovine vode se procesi za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.
