Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području Grada Zagreba ima čak 85 tisuća praznih stambenih nekretnina, a najveći postotak je u gradskim četvrtima u središtu grada.
Nakon što je Vlada najavila uvođenje poreza na nekretnine, pravdavši taj potez velikim brojem praznih stanova, čije vlasnike žele potaknuti da ih stave na tržište, glavno pitanje postalo je – koliko je zaista takvih nekretnina.
Forbes Hrvatska nedavno je objavio tekst u kojem se analiziraju podaci o praznim nekretninama po županijama, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine. Podaci su pokazali da po udjelu praznih stambenih nekretnina u odnosu na njihov ukupni broj, prednjače županije koje pokrivaju veća ruralna područja. Na vrhu je Ličko- senjska županija s preko 50 posto praznih nekretnina. Svaka drugi stan ili kuća u Lici je prazan.
Sada smo pak, odlučili detaljnije proanalizirati podatke za najveći grad – Zagreb, koji ima i status županije, pa su za njega dostupni i detaljniji podaci – po gradskim četvrtima. Iako se do sada u javnosti baratalo brojkom od 55 tisuća praznih nekretnina u Zagrebu, u podacima Državnog zavoda za statistiku stoji još veća brojka – njih čak 84,6 tisuća.
Tomašević je za porez na nekretnine, ali ne očekuje velike prihode
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević podržava porez na nekretnine, ali je izjavio i da ne vjeruje da će on imati “znatni fiskalni efekt na proračun”. No, s obzirom na izjave, nada se da će uvođenje poreza zaustaviti rast najamnina. Rekao je i da o visini poreza neće odlučivati on, nego Skupština, ali da bi, kao i ministar Primorac, volio da porez bude nula ako se svi ti stanovi stave u dugoročni najam.
Kako će točno oporezivanje u Zagrebu izgledati, još ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će, kao i drugi veći gradovi, Zagreb biti podijeljen na zone, s različitim iznosima poreza za različite dijelove grada. Najavljeni zakon ostavio je prilično široki raspon – od 0,6 pa sve do 8 eura po četvornom metru, što lokalnim jedinicama ostavlja vrlo veliki prostor da određene dijelove grada manje ili više opterete porezom.
Najmanji postotak praznih nekretnina u Donjoj Dubravi i Brezovici, najveći u Donjem Gradu
Najmanji postotak praznih stambenih nekretnina imaju gradske četvrti Donja Dubrava i Brezovica. Brezovica, prema poisu ima ukupno 4085 stambenih nekretnina – tu nisu ubrojene vikendice ni stanovi koji se koriste za poslovanje. Od toga ih je oko 660 odnosno oko 16 posto prazno. Vrlo sličan postotak imamo i u Donjoj Dubravi, gdje je ukupno oko 13300 nekretnina, od kojih je oko 2100 prazno.
Zanimljivo je i da je najveći postotak praznih stanova u središtu grada. Konkretno u četvrti Donji Grad popisali su oko 20,5 tisuća stambenih nekretnina, od kojih je gotovo 30 posto, odnosno oko 6 tisuća prazno.
Općenito, kada se pogledaju postoci praznih nekretnina po gradskim četvrtima, može se primijetiti da ih je manje u rubnim dijelovima grada, a da njihov udio u ukupnom broju raste prema centru.
Na primjer, osim Donjeg Grada i gradska četvrt Gornji Grad – Medveščak ima visoki postotak praznih stanova. Na tom su području popisivači identificirali nešto više od 15 tisuća nekretnina, te ih je oko četiri tisuće, više od četvrtine prazno. S druge strane, u Stenjevcu i Podsusedu praznih je oko 18 posto, a u Sesvetama 19 posto nekretnina.
