Kraj godine donio je novi val poskupljenja. Cijene ulja na policama trgovina rastu, a posljednjih dana primjetan je i porast cijena povrća. Kako ističu proizvođači, rast cijena ulja mogao bi se nastaviti i u sljedećim mjesecima zbog loših prinosa uljarica.
Nakon duljeg razdoblja stagnacije, cijene jestivog ulja u Bosni i Hercegovini ponovno rastu. Prema riječima kupaca, cijena litre ulja viša je i do 70 feninga, što predstavlja značajan udarac na ionako skromne budžete.
U jedinoj rafineriji ulja u Bosni i Hercegovini navode kako je razlog za posljednju korekciju cijena nedostatak domaće sirovine, ali i kretanja na svjetskom tržištu.
“Naša tvrtka otkupljuje sve što domaći proizvođači proizvedu, pod uvjetom da ispunjava standarde poslovanja, no to ne može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta za jestivim uljem. Stoga ovisimo o sirovini sa svjetskog tržišta. Osim toga, jestivo ulje je burzovna roba, pa stanje na burzi i svjetskom tržištu izravno utječe i na situaciju na našem bosanskohercegovačkom tržištu te na policama u našim prodajnim objektima. Trenutno je cijena jestivog ulja na svjetskom tržištu u porastu, a to se u određenoj mjeri odražava i na domaće tržište”, ističu iz tvrtke Bimal.
Osim ulja, kraj godine donio je i skuplje povrće na štandovima tržnica diljem zemlje.
“Povrća pomalo ponestaje domaćeg i onda je normalno očekivati da cijene budu više, mada je i domaće povrće bilo skupo. Paprika je pet maraka, uvozna, patlidžan šest”, kaže Olenija Trifković, prodavačica na tržnici.
Iako riba nije poskupjela, u ribarnicama kažu da rast cijena ulja povećava troškove uslužnog pečenja ribe.
“Ulje je poskupjelo, sve je poskupjelo, ali kod nas je cijena ostala ista. Troškovi rastu, no za ovu godinu ostajemo pri istome, a za sljedeću ćemo vidjeti”, kaže Mirko Nikolić, radnik u ribarnici.
Za one koji prate kretanje cijena, novogodišnji “poklon” u obliku novog vala poskupljenja nije iznenađenje.
“Sve što god naprave, na kraju to mi plaćamo, potrošači. Svaka njihova reorganizacija, na kraju to platimo mi, ali nažalost, svaki put platimo više”, naglašava Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono” Bijeljina.
“Gotovo 70 posto svojih prihoda trošimo na hranu, a to je pokazatelj siromaštva, jer na zapadu oko 30 posto odlazi na hranu”, ističe ekonomist Aleksa Milojević.
Pritisak na kućni budžet, po svemu sudeći, neće se smanjiti, a uz dosadašnja odricanja, kaiš se više ne može dodatno stegnuti. Dok se čekaju sustavna rješenja, jedino je sigurno da će nas i u novoj godini dočekati nova poskupljenja.
