U Hrvatskoj je broj onih koje žive s debljinom premašio milijun osoba, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se u posljednjih desetak godina, upozoravaju iz Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) u povodu Svjetskog dana debljine koji se obilježava 5. ožujka.
Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim kroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim skupinama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milijun, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022., kao i stope debljine u odraslih.
“Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata – 7, 2 posto djevojčica i 11, 3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3, 9 posto, odnosno 6, 3 posto u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u središnjoj Europi, odmah iza Rumunjske i Mađarske.
Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja osoba koje koriste lijekove za mršavljenje, kao i kod djece i odraslih.
Ističu važnost konzultacije s liječnikom prije početka uporabe lijekova za mršavljenje, osobito za osobe koje koriste druge lijekove. Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.
Također, važna je redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.
Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje
Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obujma struka i tjelesne težine uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje. “Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost”, poručili su.
Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.
Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovitih obroka u obiteljskom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika. Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.
“Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionista, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualizirani pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka te procjenu metaboličkih posljedica. Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak težine, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja”, ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.
