Predator s područja Žlebina, iz okolice Virovitice, koji je uhićen i nalazi se u jednomjesečnom pritvoru, godinama je kako su doznali 24sata od jedne žrtve, pratio djevojčice i mlade djevojke, uznemiravao ih te kod njih izazivao osjećaj straha. Činjenica je da se godinama u Hrvatskoj pedofilima dodjeljuju mizerne kazne, a nerijetko im se dosuđuje i rad za opće dobro dok djeca, žrtve pedofila cijeli život ostaju traumatizirana. Istovremeno pedofili često nakon izdržavanja kazne opet rade s djecom.
Iz Ureda pravobranitelja za djecu za 24sata su odgovorili da u Hrvatskoj kazna za spolno zlostavljanje djeteta nerijetko traje kraće od psihoterapijskog tretmana same žrtve, a da posebno zabrinjava praksa izricanja rada za opće dobro i uvjetnih osuda, bez ikakvog dodatnog zaštitnog nadzora ili sigurnosnih mjera.
-Po podacima nadležnog Ministarstva lani je rad za opće dobro izvršavalo 35 počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom, u samo dva predmeta izrečena dodatna mjera. 2024. godine rad za opće dobro izvršavalo je 45 počinitelja, dok je 2023. godine 57 počinitelja izvršavalo rad za opće dobro. Posebno alarmantno je da se rad za opće dobro izriče čak i počiniteljima teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, koje bi zbog same kvalifikacije trebalo biti strože sankcionirano – odgovorili su iz Ureda pravobranitelja za djecu.
Iako Kazneni zakon predviđa mogućnost zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, sudovi ovu sigurnosnu mjeru, navode iz Ureda, iznimno rijetko izriču.
Zbog takve zabrinjavajuće sudske prakse, počinitelji najtežih seksualnih delikata nakon izlaska na slobodu najčešće, kažu nam, ostaju bez ikakvog sustavnog i obveznog nadzora.
-To znači da su nakon izlaska na slobodu, počinitelji najtežih seksualnih delikata rijetko uključeni u tretman stručnjaka, a nakon izdržane kazne nisu pod nikakvim nadzorom nadležnih tijela. Takvu praksu treba žurno mijenjati. Uz to, izuzetno važnim smatramo i dosljednu primjenu mjere opreza obavljanja određene poslovne aktivnosti koja je ključna za sigurnost žrtava do okončanja sudskog postupka – poručili su za 24sata iz Ureda pravobranitelja za djecu.
Izricanje blagih sankcija izravno je, naglašavaju, povezano i s problemom prebrze zakonske rehabilitacije, nakon koje se osobe osuđene za ova nedjela pravno smatraju neosuđivanima.
Posljedično, u kratkom vremenskom roku dobivaju potvrdu o nekažnjavanju i otvara im se mogućnost ponovnog zapošljavanja u okruženjima gdje dolaze u izravan kontakt s djecom. Osobe pravomoćno osuđene za seksualno zlostavljanje djece trebale bi trajno biti spriječene u obavljanju bilo kakvih profesionalnih ili volonterskih aktivnosti koje uključuju rad s djecom, kroz dosljedno pa i doživotno izricanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja takvih dužnosti – ističu.
Kada je riječ o nadzoru počinitelja nakon odsluženja kazne, sustav, ističu, pokazuje značajne i zabrinjavajuće prakse.
-Nažalost, iz prijava Uredu pravobraniteljice za djecu svjedočimo slučajevima u kojima se osuđeni za takva kaznena djela, protekom vremena rehabilitacije, ponekad i nakon samo godine dana, zapošljavaju u institucijama i trgovačkim društvima gdje su u doticaju s djecom što smatramo nedopustivim. Zbog toga se zalažemo za trajno čuvanje podataka i dostupnost podataka o počiniteljima spolnih delikata nadležnim tijelima kako bi se smanjili potencijalni rizici od mogućih zlostavljanja i iskorištavanja. Uvođenje dodatnih, dugoročnih mjera obveznog praćenja i tretmana nakon izlaska iz zatvora smatramo prijeko potrebnim za stvarnu zaštitu djece i zajednice – poručuju.
Svaka mjera treba, kažu, biti usmjerena na to da ohrabruje djecu da prijavljuju nasilje, da od prijave do okončanja postupka ne prođu godine jer čekanje na ishod suđenja ponovno otvara traume, kao i da djeca i njihovi bližnji cijelo vrijeme imaju podršku i potporu stručnjaka i razumijevanje zajednice. Važno je, ističu, da djeca znaju da nisu odgovorna ni kriva za ono što im se događa, a da kazna počinitelju mora biti takva da se takvo kazneno djelo više ne ponovi.
Podsjećaju da seksualno zlostavljanje predstavlja najtežu povredu dječjih prava s dubokim i trajnim posljedicama. Takva trauma iz temelja, kažu, razara dječji svijet, narušavajući djetetov osjećaj sigurnosti i povjerenja u odrasle.
-Zbog toga djeca rijetko progovaraju o proživljenom. Njihova je šutnja najčešće uzrokovana prijetnjama, strahom, sramom te nametnutim uvjerenjem da su sama kriva za ono što im se događa. U takvim okolnostima, sustav zaštite mora beskompromisno preuzeti apsolutnu odgovornost za djetetovu sigurnost – odgovorili su za 24sata iz Ureda.
Navode da u slučaju kad se govori o počiniteljima, moramo biti potpuno svjesni i njihove manipulativne prirode.
-Oni rijetko djeluju impulzivno, zlostavljanju najčešće prethodi dugotrajan i osmišljen proces mamljenja (tzv. grooming), tijekom kojeg manipuliraju i djetetom i njegovom okolinom. Uz to, počinitelji se redovito oslanjaju na kognitivne distorzije – iskrivljena uvjerenja kojima racionaliziraju svoje zločine i minimiziraju vlastitu krivnju. Upravo zbog takvog psihološkog profila, koji nosi ozbiljan rizik od recidivizma, trenutna praksa u Hrvatskoj, odnosno izricanje blagih kazni i izostanak trajnog praćenja počinitelja, predstavlja visok rizik da zlostavljači ponovno ugroze najranjivije. Primarna zadaća društva mora osigurati okvir u kojem će svako dijete biti maksimalno zaštićeno, a njegov najbolji interes stavljen ispred svih drugih prava i razmatranja – navode.
Ističu da izricanje kazni počiniteljima spolnog zlostavljanja nije isključivo pitanje pravne sankcije, već i snažna poruka koju država šalje djeci žrtvama i njihovim obiteljima. Smisao zatvorske kazne, naglašavaju, nije samo vrijeme u kojem će počinitelj kaznenog djela biti izoliran iz društva i spriječen da ponovi svoja (ne)djela, već poruka svakom djetetu da njegova trauma i patnja dobiva adekvatan odgovor koji sprječava da se takvo nešto ponovi.
-Kada sustav na najteža kaznena djela odgovara blagim mjerama, djeca gube povjerenje u svijet odraslih i institucije. Dosljedno izricanje adekvatnih kazni stoga je presudno jer ono djetetu služi kao ohrabrenje i jamstvo da će njegov glas biti saslušan, da će zlostavljač snositi ozbiljne posljedice te da će ga društvo beskompromisno zaštiti – poručuju.
Ključno je, poručuju, mijenjati i ujednačavati sudsku praksu, poticati izricanje sigurnosnih mjera, kako bi počinitelji ovakvih kaznenih djela bili dugoročno “pod povećalom društva” i onemogućeni da dolaze u kontakt s djecom, uz jačanje kapaciteta pravosudnih i kaznenih tijela za rad s počiniteljima takvih kaznenih djela i provođenje kontinuiranih edukacija sudaca, državnih odvjetnika i zaposlenika u pravosudnim tijelima.
-Iako pozdravljamo recentne izmjene kaznenog zakonodavstva kojima se onemogućilo izricanje rada za opće dobro i uvjetne osude za teška kaznena djela protiv spolne slobode, smatramo da to nije dovoljno. Ta odredba nažalost nije proširena na sve seksualne delikte na štetu djeteta, čime je propušteno osigurati maksimalnu zaštitu za svu djecu. Zato se snažno zalažemo za šire zakonske izmjene koje će u potpunosti i bez iznimke onemogućiti izricanje rada za opće dobro za apsolutno sve oblike seksualnog nasilja nad djecom. Nadalje, pravni okvir mora zatvoriti sve postojeće praznine koje ugrožavaju sigurnost djece u zajednici. Inzistiramo na strogoj zakonskoj regulaciji samih osnivača ustanova, udruga, obrta, igraonica i sl. kako bismo i na toj razini sustavno spriječili bilo kakvu mogućnost da osobe s poviješću seksualnih delikata dođu u poziciju organizirati aktivnosti i ostvarivati kontakt s djecom.
Kao ključni iskorak i prioritet našeg Ureda u zaštiti najranjivijih vidimo donošenje Zakona o Dječjoj kući i punu uspostavu modela Barnahus. Time će se u hrvatski sustav konačno uvesti praksa da se dijete žrtva ispituje u sigurnom i integriranom okruženju, u kojem se institucije i stručnjaci okupljaju oko djeteta, a ne obrnuto. Samo tako možemo spriječiti višestruko i traumatično povlačenje djece po institucijama te njihovu sekundarnu viktimizaciju, stavljajući stvarni oporavak djeteta u samo središte pravosudnog postupka – poručuju iz Ureda pravobranitelja za djecu.
