Iako biblioteke statistički u zadnjih par godina ne bilježe pad stalnih korisnika, Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti čitalačkim navikama i možemo reći da se s knjigom druži svega 30 posto građana (ne ubrajajući učenike i studente), a oni pročitaju u prosjeku deset knjiga godišnje, kazali su za Fenu iz Društva bibliotekara Federacije BiH.
– Za razliku od susjednih zemalja poput Hrvatske i Slovenije, koje značajno ulažu u promociju čitanja, ovdje za takvo nešto ne postoji plan, nego se realizira povremeno, i na tome rade uglavnom biblioteke, iako, po mom mišljenju, je to zadaća i obrazovnih ustanova. S knjigom se ovdje druži svega 30 posto građana koji pročitaju u prosjeku deset knjiga godišnje, a naravno, postoje strastveni zaljubljenici knjige, zatim znanstveni radnici i istraživači čiji je prosjek mnogo veći – kazala je Nina Bunjevac Salkić iz Društva bibliotekara FBiH.
Naglasila je kako djeca čitaju onoliko koliko ih u obitelji, vrtiću ili školi potiču na to da zavole knjigu.
– U bibliotekama nastojimo kreirati ugodnu atmosferu za mališane, te kroz igru, radionice, gostovanje autora za djecu i druge kreativne programe učiniti knjigu i čitanje privlačnim, ali samo po sebi to nije dovoljno i uvijek je otvoren poziv roditeljima i zajednici u cjelini da nam se pridruže u našim nastojanjima. Djeca, prema našim anketama, ali i prema izvještajima iz dječjih odjeljenja, vole sami birati naslove, prate noviju književnost za djecu i prilično se negativno odnose prema dijelu lektirskog programa. Više će ih okupirati svijet fantastike, uzbudljive, njime prilagođene horor priče, vole enciklopedijska izdanja za djecu kroz koja se upoznaju s oblastima koje ih zanimaju. Sve u svemu, s malo strpljenja, oni postaju ‘knjiški’ znalci i svoju radoznalost zadovoljavaju traganjem kroz police biblioteka – kazala je Bunjevac Salkić.
Ističe kako je čitanje temelj izgradnje društva znanja.
– Ako znamo da iz čitanja proizlaze sva naša znanja, onda je jednostavno zaključiti da je čitanje temelj izgradnje društva znanja. Ne težiti takvom društvu nas unaprijed osuđuje na zaostajanje i to ne samo u kulturi, nego u svim segmentima rada i djelovanja. O kakvom cjeloživotnom učenju, o kakvom osobnom i kolektivnom razvoju govorimo ako ne poznajemo knjigu, ako ne umijemo funkcionalno čitati? Promoviranje čitanja je posao zajednice i bez odluke države da kontinuirano provodi kampanje koje potiču čitanje, i ako se u aktivnosti ne uključe obrazovne ustanove, mediji i sve druge društvene strukture, same biblioteke, koje ionako nemaju veliku podršku na bilo kojem nivou, neće moći popraviti ovo stanje – kazala je Bunjevac Salkić.
Problemi koji stoje pred Društvom bibliotekara FBiH su, kako kaže, dvojaki.
– Ustrojstvo BiH ove je temeljne (tako kaže zakonska regulativa) ustanove kulture dovelo u težak položaj – entitetske i županijske podjele, različiti načini financiranja, bez državnog resornog ministarstva s jedne strane, i opća letargija u društvu, neprepoznavanje resursa koje nude biblioteke u lokalnim zajednicama (dakako, uz časne izuzetke), dotle da i obrazovne institucije ne razumijevaju značaj biblioteke u svome radu, s druge strane – sve to dovodi bibliotečnu profesiju u nezavidan položaj. Ali mi bibliotekari nećemo odustati od toga da društvu ponudimo najviše i najbolje što možemo, nećemo odustati od toga da rastemo i već sada sve više kolega su i informacijski stručnjaci i spremni smo se suočiti sa svim izazovima uključujući i onu koju donose noviteti poput umjetne inteligencije. Nastojimo biti vidljivi i prepoznatljivi u društvu u kojem djelujemo i vjerujemo da će i društvo, ako hoće naprijed, morati u bibliotekarima tražiti adekvatne sugovornike – navela je Bunjevac Salkić.
S druge strane, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku (NUB) Bosne i Hercegovine najviše koriste znanstveni istraživači i studenti, preko 80 posto, dok u preostalih 20 posto spadaju učenici, umirovljenici i dugogodišnji zaljubljenici knjige i čitanja ili takoreći obični građani, kazala je za Fenu rukovoditeljica sektora Usluživanje korisnika NUB-a BiH Adelaida Grabovica.
Prema statističkim podacima, u ovoj biblioteci najviše se koristi stručna literatura i to prema literatura iz društvenih, primijenjenih znanosti i filozofije i psihologije, a odmah iza stručne literature slijede periodične publikacije, novine i časopisi.
Ova biblioteka u svom fondu čuva najkompletniji fond stare i tekuće periodike od pojave prvih bh. časopisa i novina do danas, od iznimnog značaja za znanstvene istraživače. Na kraju, u dosta manjem procentualnom omjeru spada takozvana lijepa književnost, u koju se ubraja beletristika, poezija, dječje knjige i lektire i slično.
– Što se tiče utjecaja suvremenih informacijskih tehnologija i društvenih mreža na kulturu čitanja, rekla bih da ona značajno ne utječe na korisnike biblioteke i čitanja. Ovakvo pitanje, prije svega, zahtjeva određena pojašnjenja. Suvremene informacijske tehnologije i društvene mreže mogu i pozitivno i negativno utjecati na kulturu čitanja. Svjesni smo rapidnog razvoja informacijskih tehnologija, njihov razvoj je neupitan i nezaustavljiv. U ovakvom digitalnom okruženju čitatelj se susreće s bezbroj informacija koje mogu, ali i ne moraju biti točne. Dakle, čitatelj mora biti informacijski pismen da bi prepoznao relevantnu informaciju – kazala je Grabovica.
Dodaje da informacijske tehnologije svojim alatima mogu svakako olakšati čitanje kroz brži i lakši pristup čitanju, ali nikako negativno utjecati na njega.
– Alatima kao što je digitalizacija fonda, ponuda pristupa znanstvenim bazama podataka, online kataloga, ne da se pozitivno utječe na kulturu čitanja, nego svojim alatima i mogućnostima, informacijske tehnologije u biblioteke dovode nove generacije kojima je to puno bliže i prisnije. Da, nove generacije čitatelja se koriste novim informacijskim tehnologijama, ali ne zaboravimo da je svaki izvor takve informacije pisana riječ, koja je nekim načinom prenesena u drugi oblik. Dakle, biblioteke moraju pratiti ovaj razvoj i svojim korisnicima ponuditi digitaliziran fond, znanstvene baze podataka i online katalog, što NUB BiH svojim korisnicima i pruža – kazala je Grabovica.
Po njenom mišljenju, čitanje u BiH je na zadovoljavajućem nivou.
– Ljudi koriste biblioteke i njihove fondove, fizički ili putem informacijskih tehnologija, izbor je na njima – navodi Grabovica.
