U Bosnu i Hercegovinu je ove godine uvezeno 8.369.161 kilograma igračaka, ukupne vrijednosti 137.448.040 KM, što je za otprilike 4,6 milijuna KM više nego prethodne godine.
Kako su potvrdili za “Nezavisne novine” iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, prošle godine uvezeno je 7.590.456 kilograma igračaka, ukupne vrijednosti 132.816.501 KM.
“S druge strane, iz BiH je ove godine izvezeno 2.864.489 kilograma igračaka, čija je vrijednost iznosila 50.172.158 KM,” navode iz UNO-a BiH.
Prema njihovim podacima, prošle godine izvezeno je nešto manje igračaka, dok je izvoz bio znatno bolji 2021. godine, kada je gotovo dvostruko više igračaka iz BiH otišlo na inozemna tržišta.
Najviše igračaka u BiH uvezeno je iz Kine, koja dominira u uvozu, dok je Austrija na drugom, a Turska na trećem mjestu.
“Kada je riječ o izvozu, BiH je ove godine najviše igračaka izvezla u Njemačku, potom u Austriju te Sjedinjene Američke Države,” pojašnjavaju iz UNO-a BiH.
Inače, u posljednje vrijeme zabilježeno je nekoliko slučajeva nesigurnih proizvoda, uključujući igračke, na tržištu BiH. Početkom prosinca Agencija za nadzor nad tržištem BiH označila je dječja kolica iz “Sinsaya” kao nesigurna jer imaju samo jedan mehanizam za zaključavanje i nisu dovoljno otporna na opterećenje.
“Zbog toga se kolica lako mogu sklopiti, što može uzrokovati pad djeteta tijekom igre,” pojasnili su iz Agencije.
Ove godine s tržišta BiH povučeno je 1.474 komada dječjih igračaka jer su predstavljale ozbiljan rizik za potrošače. “Igračke su povučene s tržišta uglavnom zbog kemijskog rizika, poput nedozvoljene koncentracije ftalata, nedopuštene migracije bora i aluminija, prekoračenog sadržaja olova, rizika od ozljeda oka i vida kod laserskih igračaka te rizika od ozljeda zbog neusklađenosti s fizičkim i mehaničkim standardima,” navode iz Agencije za “Nezavisne”. Ističu kako je većina povučenih igračaka porijeklom iz Kine.
Admir Arnautović, predsjednik Udruge kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, upozorava kako tržište igračaka u BiH često prolazi “ispod radara” inspekcija, domaćih proizvođača i potrošača.
“Više godina uzastopno u BiH se uvozi preko 100 milijuna KM vrijednosti igračaka, od čega polovica dolazi iz Kine, 25% iz zemalja Europske unije, a ostatak iz drugih azijskih zemalja. Ako uzmemo u obzir i igračke kupljene putem interneta, koje ne prolaze carinsku kontrolu, ukupan iznos može doseći i 150 milijuna KM godišnje, što znači da se na jedno dijete u BiH prosječno troši oko 300 KM godišnje samo na igračke,” ističe Arnautović.
Posebno zabrinjava, dodaje, činjenica da se igračke prvo uvoze, a zatim kontroliraju, i to samo ako potrošači ili trgovci podnesu prijavu. Kontrole se provode na temelju tri kriterija: sadrže li materijali otrovne ili štetne tvari, mogu li dijelovi biti potencijalno opasni za djecu te jesu li električni dijelovi sigurni od požara ili ozljeda.
“Nažalost, zbog nedostatka kapaciteta i resursa, entitetske inspekcije ne mogu u potpunosti kontrolirati sav uvoz. Problem postaje izraženiji tijekom praznika, kada se kupuju velike količine igračaka, često jeftinih kopija, koje su u pravilu opasnije,” upozorava Arnautović.
Dodaje kako se roditelji rijetko žale na opasne igračke, koje obično završavaju na otpadu.
“Uz prosječni vijek trajanja igračke manji od jedne godine i godišnji uvoz od preko šest tisuća tona igračaka, uglavnom od nerazgradivih materijala, suočavamo se s alarmantnim podacima o količini otpada koja nastaje svake godine,” zaključuje on.
