Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je pristao na dvotjedno primirje s Iranom, manje od dva sata prije isteka roka koji je dao Teheranu da ponovno otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s razornim napadima na civilnu infrastrukturu.
Trumpova objava na društvenim mrežama predstavlja nagli zaokret u odnosu na ranije istupe tijekom dana, kada je zaprijetio da će „čitava jedna civilizacija nestati večeras“ ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif, koji je posredovao u postizanju primirja, objavio je na mreži X da je pozvao iranska i američka izaslanstva na sastanak u Islamabadu u petak. Trump je rekao da je dogovor postignut u zadnji trenutak i da ovisi o tome hoće li Iran prekinuti blokadu isporuka nafte i plina kroz tjesnac, kojim inače prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da će Teheran obustaviti protunapade i omogućiti siguran prolaz kroz plovni put. “Ovo će biti obostrano PRIMIRJE!” napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social, dodajući da su vojni ciljevi već ostvareni te da su pregovori o dugoročnom miru s Iranom i stabilnosti na Bliskom istoku daleko odmakli.
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost prikazalo je sporazum kao pobjedu nad SAD-om, tvrdeći da je Trump prihvatio iranske uvjete za prekid neprijateljstava.
S druge strane, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da su američki predsjednik i američka vojska natjerali Iran da pristane na ponovno otvaranje tjesnaca te da će se pregovori nastaviti.
Rat, koji traje već šesti tjedan, odnio je više od 5000 života u gotovo desetak zemalja, uključujući više od 1600 civila u Iranu, prema podacima vlada i organizacija za ljudska prava.
Dva dužnosnika Bijele kuće potvrdila su da je i Izrael pristao na dvotjedno primirje i obustavu bombardiranja Irana. Sporazum uključuje i prekid izraelskih operacija u Libanonu, rekao je Šarif.
Nije zasad jasno kada će primirje u potpunosti stupiti na snagu.
Izraelski mediji navode da će početi nakon što Iran ponovno otvori Hormuški tjesnac, uz očekivanje da će napadi u međuvremenu još trajati.
Više od sat vremena nakon Trumpove objave, izraelska vojska izvijestila je o lansiranju projektila iz Irana, a u Tel Avivu su se čule eksplozije presretnutih raketa. Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Kuvajt, Bahrein, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, gotovo istodobno su izdale upozorenja i aktivirale protuzračnu obranu.
Trump, koji je posljednjih tjedana često iznosio prijetnje pa od njih odustajao, rekao je da je napredak u pregovorima potaknuo odluku o primirju. Dodao je da je Iran iznio prijedlog u deset točaka koji predstavlja “izvedivu osnovu” za daljnje pregovore te da očekuje konačan sporazum unutar dvotjednog razdoblja.
Tržišta su reagirala s olakšanjem: američki burzovni terminski ugovori porasli su, dok su cijene nafte naglo pale, dosegnuvši najnižu razinu od 26. ožujka.
Trumpova objava zaključila je dan obilježen prijetnjama uništenjem iranske infrastrukture ako Teheran ne otvori tjesnac. To je uznemirilo svjetske čelnike, potreslo globalna financijska i energetska tržišta te izazvalo osude, uključujući kritike čelnika Ujedinjenih naroda i pape Lava. Stručnjaci za međunarodno pravo upozorili su da bi neselektivni napadi na civilnu infrastrukturu mogli predstavljati ratni zločin.
Zatvaranje tjesnaca već je znatno podiglo cijene nafte i povećalo rizik od globalnog gospodarskog usporavanja ili recesije. Američka Uprava za energetske informacije ranije je upozorila da bi cijene goriva mogle rasti mjesecima i nakon ponovnog otvaranja tjesnaca. Uoči američkih izbora na polovici mandata, Trumpova popularnost pala je na najnižu razinu dosad, što njegovu Republikansku stranku dovodi u opasnost od gubitka tijesne većine u Kongresu. Ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi ratu i nezadovoljna je rastom cijena goriva.
Kako se približavao rok od 20 sati po istočnoameričkom vremenu, američki i izraelski napadi na Iran intenzivirali su se, pogađajući iranske željezničke i cestovne mostove, zračnu luku i petrokemijsko postrojenje. Američke snage gađale su ciljeve na otoku Harg, gdje se nalazi glavni iranski izvozni terminal za naftu.
