U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku boravi oko 1.400 ljudi, a posljednjih godina situacija je takva da je u porastu broj migranata koji regularnim putem ulaze u BiH ili iz nje izlaze.

Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koji situaciju u pogledu smještaja migranata u BiH zasad ocjenjuju stabilnom, tvrde da sve više osoba ulazi u BiH, ali i veoma brzo iz nje odlazi, što je, kako dalje navode, indikator da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organiziraju rute i kretanje.

“Sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i veoma brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, a uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja”, upozoravaju iz IOM-a, naglašavajući da su krijumčarenje i trgovine ljudima trenutno najveći problem kada je u pitanju migrantska kriza.

“Prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, procijenili smo da se oko 23 posto onih s kojima smo razgovali suočavaju s ozbiljnim izazovima, od problema mentalnog zdravlja do sigurnosnih pitanja. Nastojimo ove probleme rješavati tijekom njihovog boravka u BiH”, kazali su iz IOM-a, prenosi Fena.

A rješenje je, tvrde, i to da oni koji dolaze u BiH, mogu biti nova radna snaga, s obzirom na to da se društva u cjelini suočavaju sa ovim problemom.

“Zato migracije, u ovom pogledu, predstavljaju rješenje. Vještine i talenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rjšenje, socio-ekonomsko rješenje. Stoga IOM također pokušava zagovarati promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosti problem, nego kao društveno-ekonomsko rješenje ili dio rješenja”, rečeno je iz ove organizacije.

Pozivajući se na svoj izvještaj o mobilnosti migranata u BiH, IOM je priopćio da baza od 609 intervjuiranih pokazuje da se oni u prosjeku u  BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69 posto po BiH putovalo autobusom, a 25 posto taksijem.

“Čak 74 posto ispitika je bar jednom već pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Oko 71 posto ispitanih izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovo pokušali preći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant poruke kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber”, pojasnili su.

Istraživanje je također pokazalo da migranti, koji najčešće dolaze iz Sirije, Afganistana, Maroka, Nepala i Pakistana, imaju za cilj doći do Njemačke, Francuske i Italije.

 U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku boravi oko 1.400 ljudi, a posljednjih godina situacija je takva da je u porastu broj migranata koji regularnim putem ulaze u BiH ili iz nje izlaze.

Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koji situaciju u pogledu smještaja migranata u BiH zasad ocjenjuju stabilnom, tvrde da sve više osoba ulazi u BiH, ali i veoma brzo iz nje odlazi, što je, kako dalje navode, indikator da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organiziraju rute i kretanje.

“Sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i veoma brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, a uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja”, upozoravaju iz IOM-a, naglašavajući da su krijumčarenje i trgovine ljudima trenutno najveći problem kada je u pitanju migrantska kriza.

“Prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, procijenili smo da se oko 23 posto onih s kojima smo razgovali suočavaju s ozbiljnim izazovima, od problema mentalnog zdravlja do sigurnosnih pitanja. Nastojimo ove probleme rješavati tijekom njihovog boravka u BiH”, kazali su iz IOM-a, prenosi Fena.

A rješenje je, tvrde, i to da oni koji dolaze u BiH, mogu biti nova radna snaga, s obzirom na to da se društva u cjelini suočavaju sa ovim problemom.

“Zato migracije, u ovom pogledu, predstavljaju rješenje. Vještine i talenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rjšenje, socio-ekonomsko rješenje. Stoga IOM također pokušava zagovarati promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosti problem, nego kao društveno-ekonomsko rješenje ili dio rješenja”, rečeno je iz ove organizacije.

Pozivajući se na svoj izvještaj o mobilnosti migranata u BiH, IOM je priopćio da baza od 609 intervjuiranih pokazuje da se oni u prosjeku u  BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69 posto po BiH putovalo autobusom, a 25 posto taksijem.

“Čak 74 posto ispitika je bar jednom već pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Oko 71 posto ispitanih izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovo pokušali preći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant poruke kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber”, pojasnili su.

Istraživanje je također pokazalo da migranti, koji najčešće dolaze iz Sirije, Afganistana, Maroka, Nepala i Pakistana, imaju za cilj doći do Njemačke, Francuske i Italije.