Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) poziva Središnje izborno povjerenstvo da istraži sumnje na izbornu prijevaru na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, s obzirom na to da podaci s velikog broja biračkih mjesta dovode u sumnju integritet cijelog izbornog procesa. TI BiH podsjeća da su brojne sudske presude u BiH posljednjih godina utvrdile masovnu pojavu krađe identiteta i dopisivanja glasova birača koji ne izlaze na birališta, a iste pojave zabilježene su i na sam dan izbora, o čemu su neki birači javno svjedočili.
Zbog male razlike između kandidata i niza biračkih mjesta koja su prijavila neprirodno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, sumnja se da su nepravilnosti mogle utjecati na rezultat, budući da glasovi sa samo 40 spornih biračkih mjesta čine razliku od preko 8.500 glasova. Ta mjesta se uglavnom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su znatno veću izlaznost od prosjeka, u nekim slučajevima preko 80 ili 90 posto.
Na većini tih biračkih mjesta kandidat vladajuće koalicije osvojio je preko 80% glasova, a u nekim slučajevima preko 97%. Ovdje se ističu biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost preko 90%, i Doboj – Majevac s 80%, gdje je u oba slučaja kandidat oporbe osvojio samo po 5 glasova.
Na 9 od 40 osporavanih mjesta prijavljena je takva izlaznost da je, prema tome, jedan birač trebao glasati svake minute tijekom cijelog 12-satnog izbornog dana, što je teško povjerovati. Zato je TI BiH od SIP-a zatražio podatke o izlaznosti do 11 i 15 sati s tih biračkih mjesta, gdje bi prosječno vrijeme u nekim intervalima trebalo biti i manje, a upravo je to bio temelj za poništavanje izbora u Doboju 2020. godine.
U odluci SIP-a iz 2020. godine navodi se da je u to vrijeme prijavljena izlaznost na određenim biračkim mjestima u određenim intervalima bila takva da je jedan birač glasao svakih 50 sekundi, a naknadnim grafološkim pregledom potpisa utvrđeno je da je između 10-20 posto potpisa krivotvoreno. Sudski postupci koji su potom vođeni protiv članova izbornih povjerenstava utvrdili su masovnu pojavu krađe glasova birača koji žive u inozemstvu i osoba koje su umrle, a nisu izbrisane s popisa birača.
Na određenim biračkim mjestima s ove liste, sama izlaznost je nešto niža, ali između dva izborna ciklusa došlo je do drastičnog povećanja broja birača (DOBOJ – OSNOVNA ŠKOLA DOSITEJ OBRADOVIĆ 2B 382 birača više, ZVORNIK – KARAKAJ D 137 više, ZVORNIK – SNAGOVO 72 više).
TI BiH je ranije upozoravao da neažurirani popisi birača u BIH koje sastavljaju nadležni MUP-ovi ostavljaju ogroman prostor za ovakve vrste izbornih manipulacija. Razmjere toga najbolje svjedoči presuda za izbornu krađu u mjestu Klisa kod Zvornika na izborima 2022. godine. Tada je objavljeno da je od 230 birača u tom mjestu na birališta izašlo njih 197 (85,65%), od kojih je 103 glasalo za Milorada Dodika, 62 za Senada Bratića, a ostali za ostale kandidate.
Sud Bosne i Hercegovine potom je osudio trojicu članova izbornog odbora na uvjetne kazne zatvora “jer su potpisali umjesto većeg broja birača i krivotvorili izborni rezultat”. Taj sporni rezultat na ovom biračkom mjestu nikada nije poništen, a činjenica da je u nedjelju na ovo biračko mjesto izašlo samo 12 birača umjesto 190 kako je prikazano na prošlim izborima, dovoljno govori o prostoru koji je ostavljen za manipulaciju izbornim rezultatima.
U ovoj, kao i u prethodnim presudama za Doboj, Novi Grad, Brčko itd., sudovi u BIH utvrdili su da postoji masovna zlouporaba identiteta birača koji žive u inozemstvu, a prema informacijama TI BIH, takve su pojave zabilježene i na ovim izborima. U Laktašima se pojavilo svjedočenje građanke koja je prijavila da je netko glasao za nju i članove njezine obitelji koji žive u inozemstvu, a sličan slučaj zabilježen je i u Doboju.
Osim spomenutih 40 biračkih mjesta, koja su navedena kao pokazatelj da moguće nepravilnosti mogu utjecati na ishod izbora za predsjednika Republike Srpske, treba istaknuti i da izborna forenzika ukupnih rezultata izaziva dodatne sumnje.
Podaci sa svih biračkih mjesta pokazuju da se razlika između dva kandidata neuobičajeno povećava s porastom izlaznosti. Ako se provede tzv. deskriptivna analiza raspodjele glasova, koja je standardni i međunarodno priznati alat u statističkoj izbornoj forenzici, vidljiv je nagli porast razlike u glasovima s velikom izlaznošću. Razlika se linearno kreće do prosječne razine izlaznosti, a udio glasova za kandidate SNSD-a neuobičajeno se ubrzava u trendu visoke izlaznosti na nizu biračkih mjesta s ekstremnim vrijednostima koje su statistički malo vjerojatne.
Razlika ne odgovara očekivanim statističkim obrascima i ukazuje na prisutnost neobičnih odskoka koji se ne mogu objasniti prirodnim varijacijama biračkog tijela. S obzirom na prirodu raspodjele glasova, takvi ekstremni trendovi zahtijevaju daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li manipulacija ili drugi čimbenici koji narušavaju regularnost izbora. Treba napomenuti da je isti fenomen utvrđen brojnim studijama u zemljama s ozbiljno narušenim integritetom izbornog procesa.
Prema tim podacima, kandidat oporbe ima prednost na svim biračkim mjestima koja su prijavila izlaznost do 53 posto, dok kandidat SNSD-a ima razliku od 10.000 glasova na manjem postotku biračkih mjesta koja su prijavila znatno veću izlaznost.
Također, podaci pokazuju neobičan trend rasta broja nevažećih glasova u Doboju, Zvorniku i Laktašima u odnosu na ukupan broj glasova u tim gradovima.
