Usvoji li proračun, vlast na državnoj razini može na godišnji čekati još vreliju političku jesen
Ovoga tjedna očekuje se kako će zasjedati Vijeće ministara BiH i oba doma državnog Parlamenta od kojega se očekuje donošenje najvažnijeg dokumenta, proračuna institucija Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi višetjedna stanka za godišnje odmore, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Doduše, i donošenje ovoga dokumenta je pod znakom pitanja u slučaju ako se poveže s preuzimanjem mandata petog srpskog izaslanika u državnom Domu naroda, koji također mora glasovati kako bi stupio na snagu. Prošloga tjedna je najprije Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo proračun, koji je bio rezultat dogovora vladajućih političkih stranaka. Nakon toga dobio je potporu i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno dvoje članova – Željke Cvijanović i Denisa Bećirovića, dok je protiv glasovao Željko Komšić, koji ga je pak mogao zaustaviti da je za to pitanje Ustavu BiH pokrenuo vitalni interes prema hrvatskome klubu federalnoga Doma naroda. No, s obzirom na to da ga bi ga legitimni hrvatski predstavnici odbili, unaprijed je odustao od mogućnosti preispitivanja toga dokumenta.
Nije sve usuglašeno
Proračun institucija BiH iznosi 1,355 milijardi maraka. U odnosu na 2023., proračun za ovu godinu veći je za 40 milijuna maraka. Donošenjem ovoga proračuna stvoreni su uvjeti za nesmetan rad, za funkcioniranje bosanskohercegovačkih institucija i financiranje međunarodnih obveza te provođenje važnih europskih reformi. Potporu proračunu institucija BiH ranije su uvjetovali političari iz Republike Srpske raspodjelom sredstava od korištenja radiofrekvencijskog spektra i trošarina na gorivo koja godinama stoje na računima državnih agencija. Ministri su pak dogovorili raspodjelu 38 milijuna eura između dvaju entiteta i države koji će se koristiti za infrastrukturne projekte i potporu javnim radiotelevizijskim postajama. Uz to je Vijeće ministara dostavilo Europskoj komisiji popis reformi koje ova zemlja treba provesti kako bi koristila oko 1,085 milijardi eura koje je Europska komisija dodijelila Bosni i Hercegovini u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan. Proračun je prvi preduvjet za tu realizaciju. Dodatni je uvjet usuglašavanje 113 reformi, oko čega do sada nije postignuto potpuno suglasje. No, svejedno, vlasti BiH vjeruju da je to dovoljno kako bi se dobio europski novac. Preostala prijeporna pitanja odnose se na reforme vezane uz VSTV i Ustavni sud BiH. Stvari bi se mogle zakomplicirati u slučaju ako se ususret sjednice državnog Doma naroda bude inzistiralo na tome da PDP-ov Nenad Vuković zasjedne na mjesto petog srpskog izaslanika umjesto SNSD-ove Snježane Novaković Bursać, koja je 18 mjeseci bila u toj instituciji na osnovi odluke Narodne skupštine Republike Srpske, koja je naknadno poništena. U međuvremenu je i Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Novaković Bursać i njezine stranke te potvrdio odluku Središnjeg izbornog povjerenstva. No, s obzirom na činjenicu kako SNSD ima trojicu izaslanika u državnome Domu naroda, ova stranka može kontrolirati sve procese. Posve sigurno je da se neće pojaviti na sjednici Doma naroda i u slučaju da nema troje iz jednoga nacionalnog kluba, smatra se kako nema kvoruma te se sjednica ne može održati. Takva vrsta osigurača djelomično postoji i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koju, doduše, mogu koristiti samo Bošnjaci i Srbi zbog entitetskoga veta. No, na izvanrednoj sjednici sazvanoj za 16. srpnja to najvjerojatnije neće biti slučaj. Sjednica pak državnog Doma naroda još uvijek nije sazvana. A za sjednicu Vijeća ministara u četvrtak još uvijek nema javno dostupnog dnevnog reda.
Izmjena Ustava
Na redovitoj sjednici Zastupničkog doma nalazi se i DF-ov prijedlog za izmjenu daytonskog Ustava Bosne i Hercegovine, što bi, kada bi se prihvatilo, bilo prvi put u povijesti. Radi se o prijedlogu amandmana II. na Ustav Bosne i Hercegovine, a odnosi se na način biranja sudaca Ustavnoga suda BiH. Tako se predlaže da procedura izbora sudaca u Ustavni sud BiH uključuje i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH. – Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da, prije svega struka, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, predlaže imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH, odnosno daje prijedloge nadležnim tijelima u vezi s izborom i imenovanjem sudaca Ustavnog suda BiH – stoji u obrazloženju.
