Širom svijeta druge subote u svibnju obilježava se Svjetski dan ptica selica s ciljem podizanja svijesti javnosti o njihovom značaju i njihovih staništa.
Migracija ptica selica je u punom zamahu, a na njihovom međukontinentalnom putovanju ključna su odmarališta koja im pružaju neophodan odmor i izvor hrane.
Upravo jedno takvo odmaralište i stanište ptica je jedinstvena submediteranska močvara u Europi – Hutovo blato, kod Čapljine koja se prostire na tisuće hektara površine. Ovo stanište, uz svoja jezera: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava je veliko odmaralište za veliki broj ptica koje dolaze s juga i idu na sjever i obrnuto. Riječ je o čapljama i trstenjacima ali i drugim pticama koje dolaze ovdje i koje su potražile sklonište i hranu na jugu, a sada se vraćaju u svoja gnjezdilišta na sjeveru Europe, gdje je hrana bogatija kao i uvjeti za njihovo gniježđenje – pojasnio je za Fenu Josip Vekić iz stručne službe zaštite i nadzora Parka prirode Hutova blata.
Često, veli on, na tom svom putu od sjevera ka jugu i obrnuto koriste zračne struje, turbulencije, južni i sjeverni vjetar.
Ptice su izvrsni letači i bez putovnice pređu tisuće kilometara bez stajanja
Ptice su jako dobri letači jer imaju lagane kosti te zračnu vrečicu, učinkovitiju za disanje, kao i više masnoće zbog čega imaju više energije od drugih vrsta i onda mogu, iako neke male i sičušne, par grama teške, prijeći razdaljenu od par tisuća kilometara. Čak i bez stajanja do odredišta – priča Vekić.
Kao primjer daje pticu Apus apus ( bez stopala) koje nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine.
To su, kaže ptice, koje imaju kratke i kržljave noge, a služe im samo za hvatanje na zidove i stijene pa nemaju potrebe slijetati. U letu se hrane i spavaju.
Kao vrhunski letači bez stajanja prelijeću i do 17 km, a prema podatcima Euroringa rekord drži ptica čigra koja je u tri mjeseca prešla 23 tisuće kilometara. Riječ je o pticama iz porodice galebova.
Uz povoljne klimatske uvjete i obilje hrane određeni broj ptičjih vrsta ostaje tijekom cijele godine na prostoru Hutova blata, gnjezdi se i podižu svoje mlade.
Iz te grupe Vekić izdvaja samo neke vrste: mali vranac, mala bijela čaplja, siva čaplja, čaplja danguba, žuta čaplja, gak, divlja patka i druge vrste.
Zadnjih godina kod nas u Hercegovini nema snijega pa nema potrebe da idu na jug. Čak je i velika populacija ždralova prezimila u središnjoj Europi, odnosno nije imala potrebu za jugom – kaže Vekić uz objašnjenje da se one ne bi ni selile s juga da maju dovoljno hrane.
Ovogodišnji moto Međunarodnoga dana ptica je suživot ptica selica i ljudi u gradovima.
Mnoge ptice, ističe Vekić, žive u blizini kuća. Tu su prvenstveno lastavice, čukovi, apusi te rode. Roda uglavnom ima u Livnu i Posavini, a kod nas su daurska i domaća lastavica, piljci, bregunice, sokolovke… Sve su to vrste koje su došle sa sjevera. Ćukovi su došli prije možda jedno mjesec dana, a po pjesmi koja se čuje stigli su i slavuji – priča Josip Vekić, znalac ovih ptica koje naziva još i urbanom populacijom.
To su sve vrste koje su jako značajne za nas ljude jer pojedu ogromne količine insekata u svojoj ishrani. Ove ptice ne kontroliraju samo broj štetočina i insekata koji bi inače ometali naše prirodno okruženje i naše usjeve već mnoge služe kao oprašivači, prenoseći sjeme i hranjive tvari diljem svijeta – pojašnjava Vekić.
Kao zoran primjer daje par lastavica koje, dok hrane svoje mlade pojedu, kaže, i do 200 kg muha i drugih različitih insekata.
Vekić zato podvlači ključnu ulogu ptica selica u različitim regijama – održavajući prirodne ekosustave i održavajući život ljudi.
Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica, tijekom proljetne i jesenske migracije, prelijeće prostor između Europe i Afrike, koristeći Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.
Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, a njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama tisuća ptica močvarica tijekom migracija.
