Diljem svijeta u rujnu se obilježava mjesec Alzheimerove bolesti, a 21. rujna obilježava se trinaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti “Vrijeme je za djelovanje protiv demencije, vrijeme je za djelovanje protiv Alzheimerove bolesti” usredotočena je na stavove prema demenciji i nastoji ispraviti stigmu i diskriminaciju koja još uvijek postoji u vezi s tim stanjem.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, obuhvaća do 70 posto svih demencija te je svakim danom sve prisutnija u našem društvu.
Produljenje životnog vijeka i povećanje udjela populacije starije dobi dovelo je do povećanja učestalosti Alzheimerove bolesti.
U svijetu se svake tri sekunde javlja jedan novi slučaj demencije, a u Hrvatskoj svaka tri sata.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 50 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a do 2050. godine broj oboljelih mogao bi biti preko 130 milijuna.
Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 87.000 osoba oboljelih od demencije i da će ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti, stoji na stranicama HZJZ-a.
Koji su znakovi Alzheimerove bolesti?
Demencije ne poznaju socijalne, ekonomske ili geografske granice. Iako se iskustva osoba u početnim stadijima demencije razlikuju, u kasnijim uznapredovalim stadijima demencije osobe najčešće nisu sposobne brinuti o sebi i trebaju pomoć za različite svakodnevne obaveze i zadatke.
Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.
Znakovi koji mogu upućivati na Alzheimerovu bolest:
– Gubitak kratkotrajnog pamćenja
– Poteškoće u izvođenju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari (ključeva, naočala i sl.).
– Teškoće u pronalasku adekvatnih riječi u govoru i/ili teškoće u razumijevanju riječi drugih osoba
– Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.
– Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
– Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
– Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
– Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje s naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
– Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca i otuđivanje stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
– Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.
Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj.
Rizični faktori za razvoj demencije
Procjenjuje se da se 40% slučajeva demencije moglo odgoditi na određen vremenski period ili prevenirati.
Postoje geni koji se povezuju s povećanim rizikom razvoja demencije, no istraživanja ukazuju kako su genetski faktori odgovorni tek za 1% demencija. Iako ne možemo promijeniti svoj genetski kod, istraživanja ukazuju kako čak 12 rizičnih faktora doprinosi razvoju demencije.
Na tih 12 faktora možemo itekako utjecati i time odgoditi raniji početak demencije ili pak možda i trajno prevenirati demenciju:
– Nedostatak fizičke aktivnosti
– Pušenje
– Pretjerana konzumacija alkohola
– Zagađenje zraka
– Povrede glave
– Manjak socijalnih kontakata i druženja
– Nizak stupanj obrazovanja
– Pretilost
– Visok krvni tlak
– Dijabetes
– Depresija
– Slušne poteškoće
