Zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. To je nešto više nego ove godine, ali i dalje nedovoljno za zadovoljavanje potreba građana, navodi se u novom izvješću Svjetske banke za zapadni Balkan objavljenom u utorak, 7. listopada.
Dodaju da se broj stanovnika u radnoj dobi već značajno smanjio, a prema projekcijama očekuje se pad od gotovo 20 posto do 2050. godine.
“Ako se nastave trenutni trendovi u broju stanovnika, gospodarskom rastu i tržištu rada, regija bi se mogla suočiti s nedostatkom više od 190.000 radnika u sljedećih pet godina”, navodi se u izvješću.
Gospodarski rast na zapadnom Balkanu usporio se tijekom 2025. godine, jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je povećana neizvjesnost ograničila trgovinu i ulaganja, unatoč solidnom rastu plaća i kredita. Fiskalna politika, unatoč blagom popuštanju, ostaje disciplinirana, pa je deficit bio ispod 3 posto, a javni dug nastavio je silaznu putanju.
Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvješća za Zapadni Balkan, kombinirani gospodarski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova dosegnut će 3 posto u 2025. godini, što je 0,2 postotna boda niže od prethodnih projekcija. Također se predviđa ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026. godini, a zatim na 3,6 posto u 2027. godini.
„Zapadni Balkan napreduje i smanjuje jaz u razvoju u usporedbi s naprednijim gospodarstvima Europske unije, ali gospodarski rast još uvijek nije dovoljan da ispuni očekivanja građana“, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
„Kako bi se pomoglo regiji da postane moderno gospodarstvo, važno je razmotriti promjene u strategiji zapošljavanja, poput poticanja većeg sudjelovanja na tržištu rada, poboljšanja vještina građana i jačanja tvrtki kroz digitalna poboljšanja“, zaključila je.
Prema nalazima ovog izvješća, Zapadni Balkan suočava se s paradoksom na tržištu rada, u nekim sektorima postoji stalni nedostatak radnika, ali istovremeno su stope nezaposlenosti visoke, preko 10 posto, a sudjelovanje u radnoj snazi nisko, ispod 55 posto, posebno među ženama, mladima i starijim odraslim osobama.
